Žene u Crnoj Gori i dalje se bore za svoja prava. Međunarodni dan žena, 8. mart, obilježava se danas, a mnoge pripadnice ljepšeg pola bore se za golu egzistenciju, trpe nasilje, nemaju jednak pristup tržištu rada... Žene čine većinu nezaposlenih, a nedovoljno su zastupljene na mjestima odlučivanja. Poražavajući su podaci da su za četiri mjeseca prošle godine zabilježena čak tri slučaja ubistva žena od strane partnera.

Da se ženska ljudska prava ne uvažavaju, ocjenjuje Aida Petrović iz organizacije Crnogorski ženski lobi.

– Siromaštvo žena je sve veće i prisutnije jer se žene teško zapošljavaju sa velikim predrasudama i stereotipima od strane mnogih poslodavaca, posebno ako se žele ostvariti kao majke i zasnovati porodicu. Ipak, kada se dijele otkazi žene su prve na udaru mnogih poslodavaca, kazala je za "Dan" Petrović.

Sa performansa

M.D.P.

Prema riječima Petrovićeve, nasilje nad ženama je u porastu i to je činjenica koja obeshrabruje mnoge od njih da ga prijave.

– Poražavajuće i vrlo zabrinjavajuće je saznanje da su se tokom samo četiri mjeseca desila čak tri femicida (ubistva žena od strane partnera). Stavljajući u fokus ljudska prava žena želim da ukažem javnosti na kontinuitet borbe žena za uvažavanje njihovih ljudskih prava i da dam podsticaj ženama da ne ćute već da podignu glas protiv nepravde, nasilja i siromaštva. Koliko god bilo teško, ćutanje neće riješiti nijedan oblik nasilja nad ženama, niti će različiti pojavni oblici nasilja prestati sami od sebe, naglasila je Petrović.

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić kazala je u izjavi za "Dan" da veći dio javnih politika u Crnoj Gori i dalje ne uključuje rodnu perspektivu. Indeks rodne ravnopravnosti iznosi 55, što je mnogo niže od prosjeka u 28 zemalja članica EU, koji ima vrijednost od 67,4.

– Žene u Crnoj Gori najmanje su jednake kada je riječ o moći, za kojom slijede vrijeme, znanje, novac i rad. Žene su najviše jednake u oblasti zdravlja. Ipak, snažnija je svijest o rodnoj ravnopravnosti i javnost je u načelu senzibilisana da prepoznaje njen značaj. Međutim, to odveć često ostaje na deklarativnom nivou. Pokazalo se da je najteže mijenjati duboko usječene brazde u percepciji rodnih uloga i podjele na privatni i javni prostor. Tako se žene i dalje u malom procentu knjiže kao vlasnice zemljišta, nekretnina i preduzeća. Malo ih je u upravljačkim strukturama, konkretno javnih preduzeća, gdje bi trebalo da ih kandiduje upravo izvršna vlast koja garantuje rodnu ravnopravnost. Žene su po pravilu manje plaćene od muškaraca za isti posao, ocijenila je Jelušić.

Dodaje da ohrabruje što se od ove godine pristupilo rodno odgovornom budzetiranju i što ima više inicijativa za ekonomsko osnaživanje žena. Ukazuje da političkom sferom u Crnoj Gori i dalje dominiraju muškarci.

– Neka mi ne bude zamjereno, ali ja bih pomenula da su to u ovom trenutku mlađi i vrlo mladi muškarci, što me navodi na moguće korelacije sa ojačavanjem polarizacije i spremnosti za političke obračune. Na parlamentarnim izborima 2020. godine, u Skupštinu je izabrano svega 18 žena (22%), a taj je broj neznatno poboljšan naknadnim zamjenama. Do sada je samo jedna žena bila predsjednica Skupštine, a od 2021. imamo i obavezu da jedna potpredsjednica bude u rukovodstvu ovog tijela. Neki odbori su i dalje isključivo muški, naglasila je Jelušić.

Predstavnica korisnica za naknade za majke po osnovu materinstva Željka Savković kaže da su žene majke i danas u Crnoj Gori kao što su bile od postanka svijeta, stub porodice, društva, promjena, mirenja, zajedništva, napretka, nosioci života.

– I činjenica je da su žene oslonac koji ne popušta pred problemima, već se suočava sa njima, preuzima odgovornost i istrajava u rješavanju njega. Dokaz je upravo protest majki. Tako je u svemu. Zato ih je sve manje gdje se rješavaju goruća pitanja. A bez njih nema ni života ni pobjeda, a porazi se lakše podnose. Zato živjele žene majke. Budite ponos Crne Gore kao što ste bile vjekovima, poručuje Savković.

Govoreći o položaju žena, potpredsjednica crnogorskog parlamenta Branka Bošnjak izjavila je za "Dan" da je Ženski klub Skupštine Crne Gore možda i jedina svijetla tačka u ovom političkom sivilu koji živimo više od godinu.

– Ovaj saziv Skupštine ima manji broj žena nego što je bilo na kraju prethodnog, što nije pohvalno ali se nadam da će se u najavljenoj izmjeni izbornog zakonodavstva doći do unapređenja. Smatram da bi kroz dugo najavljivani Zakon o Vladi trebalo propisati normu za minimalan procenat žena na ministarskim pozicijama, jer očigledno naše patrijarhalno društvo još nije spremno da samo izabere ženu na poziciju premijera, niti na poziciju predsjednika države. Zato su nam, kao rešenje tih tabua i muške dominacije, potrebne afirmativne akcije za manje zastupljeni pol, smatra Bošnjak.

Dodaje da brinu sve učestaliji udari na žene iz političke sfere i pokušaj njihove diskreditacije.

Povodom 8. marta oglasili su se iz fondacije Banka hrane ukazujući da se pri zapošljavanju poslodavci češće odlučuju za muškarce, posebno ako je žena u reproduktivnom dobu ili ima malu djecu.

– Više od polovine nezaposlenih žena u ruralnim područjima nikad nisu radile i nemaju penziono osiguranje. Tri puta je više u Crnoj Gori samohranih majki nego očeva, ističu u Banci hrane.