Pitanje blokade 30 miliona eura od strane Specijalnog državnog tužilaštva u okviru istrage o poslovanju Atlas banke i uslugama e-komerca jedno je od prioritetnih sa kojima sam se susreo i zahtijeva hitno rješavanje, kazao je u intervjuu za „Dan” vršilac dužnosti direktora Uprave prihoda (UP) Aleksandar Damjanović. Istakao je da se postojećim zakonskim okvirom može oporezivati nelegalno stečena imovina, ali da se ipak nada novom zakonu o oporezivanju nelegalne imovine, kojim će se višestruko povećati poreske stope po tom osnovu.
• Šta je sa 30 miliona koje je Specijalno državno tužilaštvo blokiralo u aferi „Atlas” i da li ste o tome razgovarali sa specijalnim državnim tužiocem Milivojem Katnićem?
– To pitanje je jedno od prioritetnih sa kojim sam se sreo i koje zahtijeva hitno rješavanje. S jedne strane, imamo završen cjelokupan postupak unutar, tada Poreske uprave, sada UP, u smislu evidentiranja i naplate ovog iznosa novca, a, s druge strane, privremenu mjeru donesenu u postupku koji se, u tom javnosti dobro poznatom slučaju, vodi u tužilaštvu. Već sam imao sastanak sa specijalnim državnim tužiocem Milivojem Katnićem u pravcu rješavanja ovog pitanja. Očekujem da se to pitanje brzo riješi, prije svega jer se radi o interesu države. Trenutna posljedica je da ta sredstva još uvijek nijesu prihod državnog budzeta jer su „zarobljena“ na prelaznom računu kod suda, dok se bilansno vode kao novi poreski dug, čime je postojeći poreski dug uvećan za nešto više od 30 miliona eura.
• Da li se postojećim zakonskim okvirom može oporezivati nelegalno stečena imovina i da li je realno očekivati 20 miliona eura po tom osnovu, što je predviđeno Predlogom zakona o budzetu?
– Svakako da postojeći zakonski okvir daje prostor za oporezivanje, i u tom smislu će se pokrenuti određene aktivnosti. Nadam se i da ćemo ubrzo vidjeti u parlamentu predlog zakona o oporezivanju nelegalne imovine, kao svojevrsni leks specijalis, kako bi se što prije krenulo u realizaciju ovog, ne samo važnog predizbornog obećanja već i elementarno neophodne prakse. Tako bi se jednom zauvijek poslala poruka da se niko nikada više nekažnjeno ne može bogatiti na grbači države otimanjem državne imovine, što u prevodu znači preko leđa najvećeg dijela građana koji posjeduju malu ili osrednju imovinu i ostvaruju male ili osrednje prihode. Zakonska rješenja svakako moraju biti u skladu sa najavljenim budzetskim projekcijama.
• Koliko iznosi porez na nelegalnu imovinu i da li će se taj porez povećavati?
– Ideja je da poreska stopa za oporezivanje nelegalne imovine bude višestruko veća od postojećih poreskih stopa. Postoje i neki uporedni primjeri koji ukazuju da su ove poreske stope izuzetno visoke. Kakav će biti konačan stav zakonodavca vidjećemo, ali te stope moraju korespondirati sa planiranim prihodom budzeta u tekućoj godini, kao i sa definisanim ciljem koncepta oporezivanja nelegalne imovine.

• Prethodnih godina bilo je dosta priče o poreskoj policiji. Kakav je Vaš stav o tome i da li će Uprava prihoda formirati poresku policiju i koja će biti njena uloga?
– Ideja o formiranju poreske policije nije nova. O njoj se raspravlja šest-sedam godina i stekli su se uslovi da se donese odluka po tom pitanju. Naravno, važeći Zakon o poreskoj administraciji bi bilo neophodno izmijeniti, kao i jedan broj drugih zakona, poput ZKP-a, pa je na zakonodavcu da donese odluku. Sa strane UP, ističem da je u svjetlu očekivanja da će se krenuti sa najavljenim projektom ispitivanjem porijekla imovine, odnosno uvođenja dodatnog poreza na tzv. ekstraprofit, bitno ojačati postojeće kapacitete UP u dijelu inspekcijskih poslova i u dijelu ovlašćenja inspektora zaduženih za kontrolu poreskih obveznika. Da li će adekvatan odgovor na te izazove biti formiranje poreske policije ili alternativno, formalizacija međusektorske saradnje gdje bi se poslom provjere imovine, odnosno poreskog statusa bavili, recimo, zajednički timovi sastavljeni od inspektora UP i pripadnika Uprave policije koji se bave sprečavanjem pranja novca i privrednim kriminalom, ostala je dilema koja se brzo mora rješavati. U svakom slučaju odluku je neophodno donijeti brzo, a UP je u tom pravcu već inicirala neophodne aktivnosti.

• Kako teče primjena Zakona o fiskalizaciji?
– Do početka primjene ovog zakona ostalo je manje od dva mjeseca i UP u saradnji sa privrednim subjektima čini maksimalne napore da ta primjena otpočne bez problema i u startu obuhvati najveći broj obveznika fiskalizacije. U Skupštini sam kao poslanik, prilikom rasprave o zakonu istakao da je prvobitni rok kratak, ne omogućava vrijeme za adekvatnu pripremu za fiskalizaciju, kako države, odnosno UP, tako i privrede. Taj prvobitni rok je srećom de fakto dva puta pomjeren, čime se ostavio dovoljan prostor da se u ovaj proces krene. Izgovora za dalje odlaganje nema i ovim putem apelujem na sve učesnike tog procesa da se intenziviraju napori za uspješnu primjenu zakona.
D.M.