Evropska centralna banka (ECB) u junu očekuјe ključne podatke za odluku o prvom u mogućem nizu smanjenja kamatnih stopa u eurozoni u narednom periodu.
To znači da јe sve izvјesniјe da će na međunarodnom planu doći do sniženja kamata, prvi put od juna 2022. do oktobra prošle godine, kada јe ECB podigla kamatne stope 4,5 postotnih bodova kako bi zakočenom potrošnjom obuzdali inflaciju.
Prošle sedmice predsjednik ECB-a Luis de Gindos izjavio je da je eurozona u posljednjem tromjesečju prošle godine možda stupila u recesiju i da su izgledi za rast i dalje slabi.
Da spuštanje referentnih kamatnih stopa u 2024. djeluje prilično izvjesno, saglasan јe i ekonomski analitičar Aleksandar Vučinić.
Prema njegovim navodima, globalna inflacija konvergira nivou od dva odsto koji se smatra zlatnom mjerom, pogodnom za stimulisanje privrednog rasta.
– Monetarne institucije sada moraju biti fokusirane i na drugu stranu oštrice mača, mogućnost deflacije tj. dugoročnog pada cijena. Radi se o problemu sa kojim se Japan hronično suočavao decenijama i koji je direktno uzrokovao kočenje japanskog prvobitno astronomskog privrednog rasta. Pažnju na ovaj problem bi trebalo obratiti jer postoje preduslovi za njegov potencijalan nastanak prije svega zbog ogromne zaduženosti država i respektivno očekivanog rezanja javne potrošnje. Prošla godina je bila godina američke federalne dužničke krize i zamalo izbjegnutog difolta (neispunjenje finansijskih obaveza) koji je zaobiđen povećanjem dozvoljenog praga federalne zaduženosti i ograničavanjem federalne potrošnje – kaže Vučinić.
Vučinić ističe ipak da јe nerealno očekivati da kamatne stope u skorijoj budućnosti ponovo budu dovedene na nulti nivo ili u domen negativnih vrijednosti.
– Lekcija iz kovida je da se stope ne drže na nuli jer se time vezuju ruke monetarnim institucijama, smanjuje manevarski prostor u slučajevima eksternih i neplaniranih šokova kada treba dati privredi vještačko disanje. Pokazalo se da postupno smanjenje kamatnih stopa ipak mora imati prednost u odnosu na kvanitativno popuštanje, štampanje novca koje u daleko većoj mjeri izaziva agoniju inflacije. Kamatne stope u crnogorskim bankama su u direktnom kauzalnom odnosu sa referentim stopama ECB, pa bi spuštanje euriborskih stopa u Frankfurtu direktno omogućilo jeftiniji novac u Crnoj Gori. Samim tim bi i crnogorskoj privredi bilo omogućeno u određenoj mjeri finansiranje projekata i aktivnosti pod povoljnijim uslovima. Takođe, krediti bi bili i pristupačniji građanima. Ukratko, takav potez bi trebalo da ubrza ekonomiju – smatra Vučinić.
Ipak, Vučinić upozorava da uprkos optimističnim predviđanjima, treba biti izuzetno oprezan.
– Nad ekonomijom lebdi opasnost geopolitike koja obuhvata opterećujuća pitanja poput bliskoistočnog i rusko-ukrajinskog rata, odnosi Amerike i Kine, kompromitovani brodski transport kroz Crveno more, politika članica OPEK+ zemalja i njihov pristup proizvodnji, plasmanu i cijeni nafte, kao i brojna druga – zaključuјe Vučinić.
