To se nije desilo iako su svi politički subjekti u svojim programima otvaranje proizvodnih pogona i novih radnih mjesta, kao i valorizaciju raspoloživih prirodnih i drugih resursa, navodili kao osnovne prioritete. Takođe, izostalo je preispitivanje zašto je u tranzicionim procesima, nakon privatizacije fabrika, došlo do potpunog uništavanja brojnih privrednih kolektiva.
O tome svjedoče i ostaci privrednih preduzeća u Rožajama: drvno-industrijski gigant "Gornji Ibar", koji je upošljavao i do 2.500 radnika, Trgovinsko i zemljoradničko preduzeće "Bisernica", Fabrika dekorativnog papira "Dekor", Fabrika mašinskih elemenata "Famod", Auto-prevozno preduzeće "Transservis", fabrika "Kristal", koja je poslovala u okviru velikog zaječarskog sistema staklene industrije.
Trenutna slika Industrijske zone na Rudešu jasno ukazuju da ni u Beranama nije uspjela skoro nijedna privatizacija privrednih kolektiva u kojima je nekad radilo blizu deset hiljada ranika. O tome najbolje svjedoče uništene fabrike: Fabrika celuloze i papira, Fabrika kože "Polimka", Ciglana, "Guming" i "Obodov" pogon na Rudešu. Van funkcije je i Rudnik mrkog uglja, bez velikih izgleda da se u jami Petnjik ponovo pokrene proizvodnja. U Beranama su ugašeni i nekadašnje Šumsko preduzeće, AD "Izgradnja" i "Agropolimlje", dok mljekara "Zora" radi sa minimalnim kapacitetom. Svijetli primjer predstavlja jedino fabrika naoružanja "Polieks" na Polici, koja je i nakon privatizacije nastavila uspješno da radi. Kontinuitet proizvodnje uspjela je da održi i Fabrika košulja "La vista" u Petnjici.
U Plavu je u posljednjim decenijama, pored uništavanja poznatog Hotelsko-turističkog preduzeća "Plavsko jezero" i likvidacije Šumsko-industrijskog kombinata "Bor", ugašen i "Obodov" pogon, zbog čega je oko hiljadu radnika ostalo bez posla.
Ugašen je i "Titeksov" pogona na Murinu, u kom je radilo oko 400 zaposlenih, dok moderna fabrika protivgradnih raketa u Brezojevici nikada nije proradila.
Ni u Gusinju, i pored brojnih obećanja, ništa nije urađeno da se pokrene proizvodnja u bišoj fabrici "Termoplast" i "Titeksovom" pogonu, gdje je nekada radilo oko 200 radnika.
Predstavnik Udruženja bivših radnika Veselin Radičević ističe da godinama uporno traže od tužilaštva i drugih nadležnih državnih organa da konačno preispitaju kako je posljednjih decenija došlo do uništavanja brojnih proizvodnih pogona na sjeveru države.
– Fabrike su godinama prepuštene propadanju i pohari raznih pljačkaša, zbog čega neko treba da odgovara. Godinama gledamo kako, naočigled onih koji su plaćeni da čuvaju državnu imovinu, nestaju naše nekadašnje fabrike, što je ravno privrednom zločinu. Poslije divljačkog pohoda brojnih pljačkaša, ostale su samo zidine bivših fabrika. Krivce za ovako katastrofalnu situaciju treba tražiti među onima koji su poslednjih decenija upravljali Crnom Gorom. Zato još jednom pozivamo tužilaštvo i druge nadležne državne organe da pred lice pravde izvedu sve one koji su kumovali ovakvom stanju – istako je Radičević.
Komentari (0)
Ostavite svoj komentar