Sistem inspekcijskog nadzora u oblasti igara na sreću i dalje je neefikasan, dok država u toj oblasti, zbog nelegalnog priređivanja, godišnje gubi minimum dva miliona eura. To je pokazalo višemjesečno istraživanje "Dana", rađeno uz pomoć Instituta Alternativa, kojim su se provjeravali efekti revizije uspjeha Državne revizorske institucije (DRI) iz jula 2019. godine "Efikasnost inspekcijskog nadzora u oblasti priređivanja igara na sreću" i realizacija preporuka.
”Prihodi od koncesija 2018. i 2019. godine su bili preko 15 miliona, dok je lani zbog pandemije, prihod pao na 11,9 miliona
DRI je prije dvije godine revizijom ustanovila da je sistem inspekcijskog nadzora neefikasan i subjektima revizije, Ministarstvu finansija (MF), Upravi za inspekcijske poslove (UIP) i Upravi za igre na sreću (UIS), koja je sada pripojena Upravi za prihode i carine, dala 10 preporuka. Naše istraživanje je pokazalo da su subjekti revizije u potpunosti realizovali samo jednu preporuku, da su četiri djelimično realizovane, a da pet nije realizovano. Realizacija većine preporuka zavisi ili čeka usvajanje Zakona o igrama na sreću. Subjekti revizije su u svojim izjašnjenjima, dostavljenim DRI, naveli da je realizacija preporuka sadržana u nacrtu Zakona koji je usvojen krajem 2020. godine, a koji je i dalje na javnoj raspravi. Tako da je stanje gotovo nepromijenjeno nakon izvještaja DRI.
Vlada da ozbiljno razmotri primjedbe
Revizije uspjeha su zasigurno najvažnije revizije koje DRI obavlja, pa novi ministri treba da ih prepoznaju kao putokaz za refome u važnim oblastima koje je prethodna vlast zapostavila, kazao je Marko Sošić iz Instituta Alternativa.
– Ova revizija uspjeha je posebno važna jer se ticala prihodne strane budzeta, pa bi nova vlada trebalo da je postavi kao prioritet u kriznoj godini, u kojoj se traže novi izvori budzetskih prihoda. Vlada je za ovu godinu planirala 150 odsto povećanja po osnovu naknade za priređivanje igara na sreću i 18 u odnosu na prošlogodišnjih sedam miliona prihoda, što je gotovo nemoguće ostvariti bez usvajanja novog zakona, sa kojim se takođe kasni jer je u proceduri od prošlog decembra – ocijenio je Sošić za "Dan".
Istakao je da su stručnjaci iznijeli niz primjedbi na tekst Nacrta zakona, koji je dat na javnu raspravu i da bi ih Vlada morala ozbiljano razmotriti.
– Važno je da Vlada uzme u obzir i sve preporuke i nalaze DRI u izradi konačnog prijedloga zakona o igrama na sreću, koji je neopravdano dugo bio u fioci prethodne vlade. Sve drugo bi značilo nastavak prakse ignorisanja rada DRI i kontinuitet sa prethodnim vladama – zaključio je Sošić.
Tome u prilog idu i navodi iz plana rada za 2020. godinu Inspekcije za igre na sreću.
– Treba istaći da ni revizija, izvršena u ovoj oblasti, u izvještajnoj godini, nije mnogo pomogla da se stanje u sistemu priređivanja igara na sreću popravi. Istina, teško da se bilo čijom praksom može značajnije uticati na unapređivanje sistema koji ne počiva na adekvatnim pravnim osnovama. Iz navedenih razloga, inspekcijski nadzor u ovoj oblasti i ubuduće će se realizovati u izuzetno složenim i specifičnim uslovima – navedeno je u planu rada Inspekcije, koja je u sklopu UIP-a.
Nedostaci zakona kroz praksu inspektora
U Godišnjem izvještaju o radu UIP-a iznijeti su primjeri u kojima se najbolje pokazuju nedostaci Zakona o igrama na sreću.
– Činjenica da je u određenom prostoru prisutno sredstvo, tj. uređaj na kojem se mogu priređivati igre na sreću, ne predstavlja prekršaj, iako za njega ne postoji saglasnost nadležnog organa, zbog toga što je Zakonom o igrama na sreću sankcionisano samo priređivanje igara na sreću bez koncesije. To znači da ako u momentu kontrole uređaj nije u funkciji ili čak i kada je u funkciji, ali nije moguće dokazati priređivanje igara na sreću, inspektor ne može preduzeti mjere protiv priređivača, iako taj subjekat za te uređaje ne posjeduje koncesiju – pojasnili su inspektori.
Takođe, kako su naveli, kod internet priređivanja igara na sreću bez saglasnosti nadležnog organa, u kojim slučajevima inspektor donese rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti, ali i pored toga, prema tim subjektima nije moguće preduzeti prekršajne mjere zbog toga što takvo ponašanje Zakonom o igrama na sreću nije propisano kao prekršaj.
Nacrt zakona je pripremila prošla, a usvojila sadašnja vlada. Bivši direktor Uprave za igre na sreću Ilija Vukčević je kazao da je zakon loše napisan, da je dosta članova neustavno, te da bi trebalo 20 podzakonskih akata da zakon zaživi. Oblast igara na sreću uređena je zakonom koji je usvojen 2004. godine.
Država je 2018. i 2019. godine od koncesija od igara na sreću prihodovala preko 15 miliona, dok je lani zbog pandemije i zdravstvenih mjera prihod pao na 11,9 miliona. U 2020. godini su smanjeni prihodi od koncesija na igre na sreću, ali je Inspekcija imala više kontrola. Plan kontrola za 2020. godinu je ispunila još u novembru prošle godine.
Inspekcija nema uvid u onlajn nadzor
Jedna od preporuka za Upravu za inspekcije poslove, Inspekciju za igre na sreću, odnosila se na veći stepen kontrole informacionih sistema, radi pouzdanijeg funkcionisanja sistema. Prema izjašnjenju UIP-a, "nije moguće sprovesti s obzirom da Zakon o igrama na sreću ne daje ovlašćenja inspekciji da vrši nadzor u ovom dijelu".
- Inspekcija nema mogućnost uvida u neprekidni protok informacija (onlajn nadzor) između koncesionara i Uprave za igre na sreću, koji treba da obezbijedi tačne podatke i podatke koji su evidentirani od strane UIS - naveli su iz Inspekcije.
Na pitanje da li su zbog ovog problema pisali nadležnim organima od 2018. godine, odgovorili su nam da je "to poznato i Vladi i Ministarstvu finansija i Upravi za igre na sreću, jer je onlajn nadzor predmet zakona, a UIP je više puta o tome obavještavala ove adrese (pisano, na sastancima), uključujući i inicijative kojima je pokretala pitanje izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću.
Zakon, kako što smo rekli, još nije usvojen. Nacrt je usvojila nova Vlada odmah po dolasku i javna rasprava je nekoliko puta produžavana.
Siva ekonomija u ovoj oblasti, odnosno nelegalno priređivanje, je jedan od glavnih problema zbog kojih država gubi minimum dva miliona eura. Država nema procjenu koliki je udio sivog tržišta.
Коментари (0)
Оставите свој коментар