Poslanici Skupštine Crne Gore danas, tokom nastavka četvrte - posebne sjednice Drugog redovnog zasjedanja: peti dan, poslanička pitanja, kako je planirano, postavljaće pitanja ministru ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratku Mitroviću, kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću i ministru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandaru Stijoviću. Poslanika Momo Kopriica kazao je da je ozbiljan propust kašnjenje sistematizacije MUP-a, odnosno Uprave policije. Ministar Stijović kazao je da korišćenje šuma na sadašnji način ne donosi benefite i da je neophodna reforma i da su ugovori bili "ulaznica" u korita rijeka radi nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska.
TOK SJEDNICE UŽIVO:
Poslanica Božena Jelušić (Klub poslanika Crno na bijelo) pitala je ministra Mitrovića do kog je stadijuma stiglo donošenje prostornog plana države Crne Gore, drugog po važnosti dokumenta nakon Ustava? Na koji način su u njemu tretirana pitanja održivog razvoja i zaštite životne sredine kao i zelene ekonomije.
- Još uvijek nemamo prostorni plan Crne Gore... Vi ministre stojite na čelu organizovanog haosa u ovom resoru- istakla je Jelušić.
Ministar je kazao da Jelušić očigledno ne prati šta se dešava.
- Imamo jedan problem, nemamo za pojedine oblasti dovoljno stručnog kadra pa smo morali iz inostranstva da angažujemo ljude... Do sada je urađena Analiza postojećeg stanja organizacije, uređenja i korišćenja prostora, i pripremljen Koncept plana, za koji predstoji proces verifikacije i organizovanja prethodnog učešća javnosti. Koncept plana će na osnovu sintezne ocjene postojećeg stanja, ocjene prirodnih i stvorenih uslova za razvoj, a naročito mogućnosti korišćenja prostora i pogodnosti terena za gradnju, ocjene prostorno planske i studijske dokumentacije i analize mogućnosti za usmjeravanje prostornog razvoja u planskom periodu, kao i zahtjeva za utvrđivanje područja od posebnog značaja i /ili područja sa posebnim režimom zaštite, izraditi više varijantnih rješenja (scenarija) budućeg razvoja- dio je odgovora ministra.
Poslanica Daliborka Pejović (DPS) tražila je izjašnjenje u odnosu na dinamiku realizacije Zaključaka Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostrno planiranje Skupštine Crne Gore, usvojenim na sjednici od 29. jula 2021. godine.
- Povodom razmatranja teme „Stanje u oblasti prostornog planiranja u Crnoj Gori“, matični Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje je. na sjednici od 29. jula 2021.godine, utvrdio Zaključke koji se odnose na: intenziviranje rada na pripremi Prostornog plana Crne Gore, Izmjeni regutative u oblasti planiranja prostora iizgradnje objekata, uspostavljanje baze prostornih podataka, digitalizaciju, decentralizaciju poslova u oblasti planiranja prostora, donošenje Državnih smjernica razvoja arhitekture, donošenje lokalnih planskih dokumenata, čija je izrada u toku- kazao je ministar odgovarajući na pitanje.
Pejović je kazala ministru da treba da je srećan kad postoje poslanici, ili bilo koji javni djelatnici, koji otvaraju ovu temu na bilo koji način.
Poslanik Momo Koprivica (Demokrate -Demos "Mir je naša nacija") pitao je na osnovu kojih kriterijuma je donijeta odluka da se na dužnost oficira za bezbjednost u ambasadi Crne Gore u Beogradu postavi Vesko Damjanović, bivši pomoćnik direktora i v.d. direktora Uprave policije. Na to pitanje odgovorio je državni sekretar Ljubomir Mišurović.
- Vesko Damjanović, glavni policijski inspektor u Upravi policije, određen da obavlja poslove u Ambasadi CG u R. Srbiji, sa sjedištem u Beogradu, a na osnovu zahtjeva v.d. direktora Uprave policije Zorana Brđanina u kojem je navedeno da se u cilju jačanja saradnje sa susjednim državama u borbi protiv prekograničnog kriminala, a na osnovu analize stanja u oblasti regionalne saradnje, ukazala potreba određivanja predstavnika na bilateralnoj osnovi. Dalje je navedeno da bi imajući u vidu prethodno iskustvo i ostvarene rezultate, angažovanje Veska Damjanovića dalje doprinijelo unapređenju saradnje između dvije države na polju borbe protiv prekograničnog organizovanog kriminala, a sve u cilju jačanja bezbjednosti građana Crne Gore i R. Srbije. Dodajemo da je Vesko Damjanović određen na rad u Ambasadi CG u R. Srbiji, sa sjedištem u Beogradu, u skladu sa članom 53 stav 1 Zakona o vanjskim poslovima, kojim se omogućava sekondiranje iz drugih organa u diplomatsku službu na osnovu zahtjeva matičnog organa. Sekondirani službenici se raspoređuju na određeno vrijeme i vrše poslove iz oblasti privrede, bezbjednosti, kulture, zdravlja, zaštite životne sredine, informacija i drugih oblasti- navedeno je odgovorom.
Koprivica je kazao ako je njemu, uz njegovu saglasnost, ušetao u državu "monstruozni kasapin (Veljko Belivuk), kakao se može očekivati da doprinese saradnji dvije države". Ističe da se vidi slabost i disfunkcionalnost bezbjednosnog sektora, te da je Damjanović nagrađen funkcijom.
- Zakonska obaveza je bila mjesec dana, a proteklo je više od pet mjeseci od usvajanja zakona o unutrašnjim poslovima, nije donijet akt o sistematizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova, to je ozbiljan propust i jasno je da se upodbljava ta sistematizacija onom akdru koji vedri i oblači. Svaki funkcioner bivše vlasti zna koji od njih ima spremnu dokumentaciju za zatvor- istakao je Koprivica.
Poslanik Miomir M. Mugoša (DPS) pitao je ministra Stijovića koliko je u 2021 godini (do 01.11.2021) Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja uložilo sredstava u nastavak izgradnje vodovodnog sistema za područje Donje i Gornje Lješanske nahije sa vodoizvorišta Kaluđerovo oko i koji je iznos sredstava planiran u buddzetu navedenog ministarstva za 2022 godinu.
- Na osnovu Programa podsticanja projekata u vodoprivredi za 2021. godinu, koji je usvojila Vlada Crne Gore, uplaćena su sredstva za vodovod Gornja i Donja Lješanska nahija - opremanje vodoizvorišta Kaluđerovo oko sa izgradnjom prekidne komore Goljemadi u iznosu od 50.000 eura. Pored toga, ovo ministarstvo je iz Agrobudzeta za 2021. godinu, kroz mjeru „Razvoj sela i izgradnja infrastrukture" za ovaj projekat opredijelilo dodatnih 40.000 eura. Dakle, za potrebe dalje izgradnje predmetnog vodovodnog sistema ovo ministarstvo je u 2021. godini opredijelilo ukupno 90.000 eura. Kada se ima u vidu da je od 2005. do 2020. godine za projekat vodosnabdijevanja Gornje i Donje Lješanske nahije od strane ovog resora opredijeljeno 390.000 eura, jasno je da smo u ovoj godini opredijelili sredstva u visini gotovo 1/4 sredstava od visine sredstava koje su prethodne administracije izdvojile za 15 godina. Prema tome smatram da smo na ovaj način nesumnjivo pokazali jasno opredjeljenje da su nam građani koji žive u ruralnim područjima ispred i iznad svega- odgovorio je ministar.
Poslanik Marko Milačić (Prava CG) pitao je ministra Stijovića kako komentariše činjenicu da se dugogodišnji koncesioni ugovor u oblasti šumarsta godinama nisu poštovale, te da se na taj način nezakonito bogatilo nekoliko fimri na štetu budzeta Crne Gore.
- I pored toga što je bio zamišljen da drvnoj industriji omogući osnovne i realne predpostavke za razvoj ka polufinalnoj i finalnoj proizvodnji, a toje kontinuitet u nabavci i dugoročnost u snadbijevanju osnovnom sirovinom, na period od sedam, petnaest i trideset godina, što čini osnovni preduslov za investiranje, razvoj proizvodnih programa i modernizaciju tehnoioške opremljenosti. Posle izvjesnog vremena, a u nekim slučajevima od samog starta koncesioni model nije zaživio na način kako je zamišljen... Prije svega nije došlo do razvoja kod privrednih društava koja su sklopila koncesione ugovore i obezbijedila dugoročnost u snadbijevanju drvntm sirovinom, nisu razvijeni protzvodni programi koji bi bolje valorizovali prirodni resurs koji postoji u našim šumama, nije došlo do povećanja učešća u BDV u industrijsko proizvodnji i njenog učešća u BDP-u. Korišćenje šumskog zemljišta i gazdovanje šumama u Crnoj Gori na sadašnji način ne donosi očekivane benefite po građane i privredu Crne Gore. Zbog toga je neophodna reforma u sektoru- dio je odgovora ministra Stijovića.
Poslanik Dragan Krapović (Demokrate -Demos "Mir je naša nacija") pitao je ministra da li Vlada ima namjeru da konačno stavi tačku na eksploataciju šljunka iz korita Morače, ako ima kada i na koji način planira da to sprovedete u dijelo.
- Takođe, obzirom da postoje firme koje imaju ugovore i angažovane su na „regulaciji korita Morače“, želim da Vas pitam koje su firme u pitanju? Finalno, pitam kako Vlada Crne Gore, nadležno ministarstvo i inspekcijski organi prave razliku između regulacije korita rijeke, sa jedne strane, te vađenja i eksploatacije šljunka, sa druge- pitaće Krapović.
- Svjesni razmjera devastacije korita rijeke Morače ova rijeka bila nam je prioritet. Aktivnom međuresorskom saradnjom prikupljeni su podaci o svim lokacijama na kojima je u prethodnom periodu po osnovu ugovora o koncesiji i ugovora u regulaciji riječnih korita pojedinim privrednim društvima bilo omogućeno da koriste riječne resurse uz naknadu državi. Na osnovu dobijenih podataka zaključili smo da svi ugovori bili samo '‘ulaznica” u korita rijeka radi nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska. Takođe, prikupljene su sve informacije o firmama koje su bile u ugovornom odnosu sa državnom, kojim tragom se došlo do saznanja da pojedine firme vrše eksploataciju iako nikada nijesu imale zaključen bilo kakav ugovor sa državom, a nije mali broj i fizičkih lica koji posjeduju mehanizaciju koju u iste svrhe koriste. Bila je uobičajena pojava da bivši koncesionari nastavijaju da ekploatišu materijal iako za to više nemaju dozvolu, pravdajući količine koje su predmet kontrola ranije zaključenim ugovorima- odgovorio je, pored ostalog, Stijović.
Petar Ivanović (DPS) pitao je ministra kada je donijeta poslednja strategija razvoja poljoprivrede i kako ocjenjujete Izvještaj Evropske Komisije za poglavlje 11 - poljoprivreda; Zašto još uvijek nijesu isplaćena direktna plaćanja po hektaru, zašto poljoprivrednici plaćaju akcize na gorivo, zašto su stočari i mljekari nezadovoljni radom ministra i zašto nije održao obećanje koje je dali u Skupštini da će svi javni pozivi za IPARD biti objavljeni u III kvartalu ove godine.
Kazao je da ne želi da bude ekspert kao Stijović i da je u njegovom radu sve bilo precizno.
- Ćeraćemo se još. Ćeraćemo se dok je ćeranije i ćeranja. Vodimo sudski spor o tome kako ste željeli da obmanete crnogorsku javnost. Ćeraćemo se sve dok se ne potvrdi istina koju ste htjeli da iskrivite. Vraćate Crnu Goru deset godina unazad - poručio je Ivanović.
- Za preostalih šest mjeseci, dakle do kraja izvještajnog perioda, odradili smo i postigli mnogo, što je i cijenjeno u zadnjem izvještaju Evropske komisije koji bilježi ostvaren određeni napredak, odnosno da Crna Gora ostaje umjereno spremna u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja... Jednostavno je zaključiti da je to bila obaveza prošle admjnistracije. Međutim umjesto završene strategije, zatekao sam stanje da ista nije ni započeta- odgovorio je, pored ostalog, ministar.
Albin Ćeman (Demokrate -Demos "Mir je naša nacija") pitao je ministra koje mjere fmansijske podrške mogu očekivati poljoprivredni proizvođači u 2022. godini.
- Ministarstvo u tekućoj godini uspješno realizuje Agrobudzet, kroz 58 mjera i više javnih poziva. Radimo i kreiramo mjere za narednu godinu. Permanentna saradnja sa poljoprivrednim proizvođačima koju redovno imamo kako na terenu tako i u Ministarstvu, doprinijela je da svaku situaciju sagledamo iz ugla poljoprivrednih proizvođača i svih subjekata u poljoprivredi. To će nam značajno pomoći oko podrške koju kreiramo za sledeću godinu. I u sledećoj godini, naši poljoprivredni proizvođači, cjelokupan poljoprivredni sektor, mou očekivati još veću i snažniju podršku, kako kroz mjere nacionalnog budzeta tako i kroz različite mjere u okviru IPARD programa- naveo je ministar.
Ministra Maldena Bojanić poslanik Dragan Ivanović (SNP) pitao je kako će ministarstvo, odnosno Uprava pomorske sigurnosti, prepoznati i uvrstiti u registar drveni čamac, odnosno čun.
- Građani priobalnog dijela Skadarskog jezera već duže vremena imaju veliki problem oko registracije drvenog čamca - čuna, a taj problem je posebno prisutan kod proizvođaća ovoga čuna. Danas u Crnoj Gori ga proizvode samo otac i sin janko i Marko Brnović iz Podgorice i Božidar Čelebić sa Žabljaka Crnojevića. Problem imaju i proizvođači i kupci ovog čuna jer prilikom registracije i vršenja tehničkog pregleda, a to je nadležnost Uprave pomorske sigurnosti iz Bara, tj. njihove ispostave u Tivtu- naveo je Ivanović.
Bojanić je kazao da postoji dobra volja da se to riješi i da je Lučkoj kapetaniji Bar, ispostava Virpazar, ranije podnijeto 127 zahtjeva za prvi upis čamaca tradicionalne gradnje, misli se na čun.
- Nakon izvršenog pregleda izdaje se svjedočanostvo o sposobnosti plovila za upotrebu- pojasnio je ministar Bojanić.
Danijela Živkovića (DPS) interesuje sledeće: Ministarstvo kapitalnih investicija u svom sastavu ima Odjeljenje za unaprjeđenje korporativnog upravljanja. Da li se to „unaprjeđenje" ogleda u neskrivenom partijskom zapošljavanju u sektorima kojima rukovodi Bojanić, a posebno u energetici i rudarstvu.
- Čija je odgovornost enormno partijsko zapošljavanje u privrednim subjektima čiji rad kontrolišete, pa je prema određenim informacijama od aprila do danas samo u sektoru energetike i rudarstva zapošljeno skoro 900 partijskih kadrova po raznim formama ugovora o radu i djelu. Koliko je od aprila do danas, u energetskim kompanijama pojedinacno angazovano zaposlenih: po ugovoru o radu na određeno, po ugovoru o radu na neodređeno III kroz ugovore o preuzimanju iz drugih organizacija, preko agencija za ustupanje zaposlenih, kroz ugovore o djelu- pitanje je Živkovića.
Njegovo drugo pitanje ministru glasi: "Uporno se trudite da opstruirate ekološku rekonstrukcijeu TE Pljevlja, u čijemje to interesu".
- To je prvi put da u ministarstvu imate ovakvo Odjeljenje ovoga tima. Ranije ste na kašičicu dibijali informacije o poslovanju kompanija u državnom valsništvu. To smo prepoznali, ponosan sam na rad Odjeljenja, radi samo dvoje službenika i vrlo savjesno to rade i ogroman je posao bio pred njima. Pred Elektroprivredom je veliki investicioni korak. Rudniku uglja Pljevlja nedostajalo je proizvodnih radnika, a administracija je bila prepuna - kazao je ministar.
Ministar je rekao i da je ih je sačekala gora situacija nego prije deset godina što se tiče TE Pljevlja, te da je bivša vlast mogla da uradi dosta toga i da su građani Pljevalja godinama trovani i niko ništa nije uradio tokom 30 godina.
Poslanika Miloša Konatara (Klub poslanika "Crno na bijelo") zanima koje su kapitalne investicije planirane u saobraćaju i energetici do 2024. godine.
- Što se tiče željezničke infrastrukture: nabavka mehanizacije za održavanje, generalni remont 20 kilometara pruge, održavanje željezničkih i voznih sredtstava... Rekonstrukcija magistralnih puteva, obilaznica Rožaje druga faza, izgranja magistralnog puta Cetinje -Čevo -Nikšić, rekonstrukcija puta Debeli brijeg - Hrceg Novi, i drugo - odgovorio je ministar, pored ostalog.
Jovanka Laličić (DPS) pitala je Bojanića kada će početi radovi na izgradnji saobraćajnice od Jaza do Tivta.
- Rekonstrukcija magistralnog puta M-1 Herceg Novi - Tivat - Budva, dionica aerodrom Tivat - Jaz, u dužini od 16 kilometara sa izgradnjom bulevara sa četiri saobraćajne trake je projekat čija je realizacija planirana kroz program rekonstrukcije magistralnih puteva u Crnoj Gori- odgovorio je Bojanić.
Poslanik Amer Smailović (BS) pitao je ministra da li je u kapitalnom budzetu za 2022. godinu planirali unapređenje putne infrastrukture na području opštine Petnjica.
- Realizaciji kapitalnih projekata kao generatora privrednog razvoja sa brojnim indirektnim efektima i dalje će se posvećivati posebna pažnja. Ujednačen regionalni razvoj je strateški cilj ove Vlade, pa se shodno tome i realizaciji projekata koji se vežu za opštinu Petnjica pridaje poseban značaj. Kada je riječ o putnoj infrastrukturi, Uprava za saobraćaj je u 2022. godini planirala da nastavi sa realizacijom projekta rekonstrukcija regionalnog puta Berane - Petnjica, dionica Berane - Podvade. Rekonstrukcija obuhvata dionicu od raskrsnice sa magistralnim putem Berane Rožaje, do raskrsnice za Petnjicu na lokalitetu "Podvade", ukupne dužine 12,5 kilometara i širinekolovoza 7 metara. Ugovor za izvođenje radova zaključen na iznos 6.979.261,54 eura- pojasnio je Bojanić.
Poslanica Jovanka Laličić pitala je ministarku javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamaru Srzentić, za koje je organe državne uprave Uprava za kadrove, u periodu od decembra 2020 do danas, je dala mišljenje na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji sistematizaciji, te koji organi državne uprave odnosno službe Vlade nijesu zatražili odnosno dobili mišljenje na navedene akte i da li je za sve pravilnike na kojejedatomišljenje isto bilo pozitivno.
- Ovim povodom MJUDDIM već preduzima određene aktivnosti koje su prepoznate nacrtom Strategije reforme kroz pripremu smjernica za izradu akata o sistematizaciji sprovođenje obuka zaposlenih zaduženih za pripremu akta o sistematizaciji. Uloga MJUDDIM kojim rukovodim je da sa aspekta organizacije državne uprave i poštovanja kriterijuma u pogledu unutrašnje organizacije organa u skladu sa zakonom i propisom Vlade daje mišljenje. U tom smislu i MJUDDIM i Uprava za kadrove stoje na raspolaganju svim organima da u neposrednij saradnji usaglase akte o sistematizaciji sa propisima- navela je Srzentić.
