Kako je navedeno u izvještaju, preko 14 milijardi eura godišnje, koliko su iznosile javne nabavke 2023. godine, čak 4,7 milijardi eura je pod rizikom od korupcije.

– Prethodni izvještaj, objavljen u decembru 2023. godine, otkrio je da se 33 odsto ove potrošnje – otprilike 4,7 milijardi eura – dešava pod visokim rizikom od korupcije – navedeno je u juče prezentovanom izvještaju.

U prošloj godini učešće javnih nabavki u BDP-u regiona poraslo je na 9,5 odsto, u odnosu na 8,8 odsto u 2022. godini.

Pored toga, porastao je i udio javnih nabavki u budžetskim rashodima, u prosjeku 27,7 odsto u 2023. u poređenju sa 25,7 procenata u 2022. godini.

Da se još sumnja u proces dodjele javnih poslova, govori podatak da je u prosjeku 8,2 procenata postupaka javne nabavke bilo predmet pritužbi, ali samo oko jedne trećine žalbe su usvojene (31,4 odsto).

Negativna tendencija je da je konkurencija u javnim nabavkama prošle godine opala u većini zemalja Zapadnog Balkana, osim u Albaniji, pa se navodi da je prosječan broj ponuda po tenderu opao sa 2,92 na 2,81, a u cijelom regionu na 38 tendera javio se samo jedan ponuđač.

Kako se navodi u izvještaju, Crna Gora je u 2023. zabilježila prvi pad konkurencije u poslednjih pet godina, kao i veliki skok poništenih postupaka javne nabavke. Podatke za Crnu Goru je radio MANS.

– Ova stopa je posebno visoka u Crnoj Gori, gdje je poništeno 36 odsto tendera, nadmašujući Sjevernu Makedoniju, koja je ranije bila prva po broju otkazivanja – ističe se u Uporednom izvještaju o javnim nabavkama na Zapadnom Balkanu 2024.

Istovremeno, u našoj zemlji je zabilježen najveći broj pritužbi kao mehanizma za zaštitu prava ponuđača i borbu protiv korupcije. Crna Gora prednjači u korišćenju ovog alata sa 16 odsto tendera koji su dobili žalbe. Srbija ima najnižu stopu, samo 1,5 odsto tendera ima žalbe, dok je prosjek 8,2 odsto.

Vrijednost javnih nabavki 2023. povećana je za 23 odsto, odnosno za 14,2 milijarde, a Crna Gora je na začelju te liste sa javnim nabavkama u iznosu od svega 675 miliona eura, iako, navodi se u izvještaju, to predstavlja znatan skok od 33 odsto na godišnjem nivou.

Udio javnih nabavki u BDP-u u Crnoj Gori je bio 9,87 odsto, a učešće u budžetskim rashodima prošle godine iznosilo je 26 odsto.

U Crnoj Gori, kako je ocijenjeno, i pored znatnog napretka u sferi zakonodavstva, neophodno je jačanje kapaciteta institucija za otkrivanje korupcije u javnim nabavkama.

Kako se dodaje, neophodno je poboljšati zakonodavni okvir proces "počev od planiranja i izrade planova javnih nabavki, naručioca, dugotrajnosti procesa javnih nabavki i praćenja izvršenja zaključenog ugovora o javnoj nabavci, do neophodnosti jačanja kapaciteta institucije za sprečavanje, otkrivanje i procesuiranje korupcije u ovoj oblasti".

U izvještaju se naglašava i veliki broj državnih preduzeća, lokalnih samouprava i institucija koje nisu dostavile plan sprovođenja javnih nabavki za 2023. iako su to po zakonu bile obavezne.

Ukazano je na nedovoljnu vidljivost procesa javnih nabavki, kao i da je "prva stvar koju treba poboljšati adekvatno i pravilno planiranje sa strane naručilaca, što je zakonom propisano kao mogućnost ali ne i obaveza".

U izvještaju se preporučuje i uvođenje obaveze istraživanja tržišta prije izrade planova nabavki.

Takođe, naglašava se da tenderi traju dugo, u posjeku 77 dana, što, navodi se u izvještaju, "izaziva trošenje javnog novca i opterećuje i administrativne kapacitete javne uprave kao i privrednih subjekata".