<p>Uvozne ciјene osnovnih proizvoda nastavljaјu rast</p>

Uvozne cijene osnovnih proizvoda nastavljaju rast / LAZAR RUZIC

Manje marže neće smanjiti cijene namirnica

Cijene koje su sada u prodavnicama, za osnovne proizvode aktivne su jer istih ima na lageru i kupljeni su po tada aktuelnim cijenama. Ipak, nova nabavka ovih proizvoda biće po novoj, višoj cijeni, poručili su za „Dan” iz trgovinskih lanaca

Vlada je prije nekoliko dana usvojila odluku o ograničavanju marži za veleprodaju i maloprodaju, a iz trgovinskih lanaca kazali su za "Dan" da to ne znači da će cijene osnovnih životnih namirnica pojeftiniti. Marže su ograničene na pet odsto za veleprodaju i sedam odsto za maloprodaju za ulje, brašno, šećer i so.

Iz trgovinskih lanaca su istakli da cijena zavisi od ulazne cijene, a one su u poslednje vrijeme porasle.

– Vlada jeste donijela uredbu, pokušala je da ublaži rast, ali veoma je teško prognozirati kakav će to imati efekat. Cijene koje su sada u prodavnicama za osnovne proizvode su aktivne jer istih ima na lageru i kupljene su po tada aktuelnim cijenama. Ipak, nova nabavka ovih proizvoda biće po novoj, višoj cijeni – poručili su iz trgovinskih lanaca.

Da je situacija na tržištu kompleksna, prije dva dana na sastanku privrednika i predstavnika Vlade podsjetio je i vlasnik kompanije "Voli" Dragan Bokan, koji je istakao da su kontinuirani rast cijena, poremećaji u snabdijevanju, nelikvidnost, povećanje poreza na dobit, neki od izazova koji otežavaju poslovanje privrede.

Najveća inflacija u poslednjih 15 godina

Istraživanje koje su sproveli CDT i DSD prethodne sedmice je pokazalo da se Crna Gora suočava sa stopom inflacije od 11,7 odsto u odnosu na godinu ranije, što je najveća stopa unazad 15 godina. Istraživanje je pokazalo da su cijene hrane u aprilu 2022. godine u prosjeku bile veće za 25,3 odsto nego u periodu prije pandemije, dok su cijene bezalkoholnih pića su veće za 12 odsto. Razlozi za inflaciju su prema ovom istraživanju i internog i eksternog karaktera, a najviše su doprinijeli period pandemije i rat u Ukrajini. Osim rasta cijena osnovnih namirnica, došlo je i do rasta cijena energenata, te su iz Vlade apelovali na racionalnu potrošnju.

Da cijene nezaustavljivo rastu pokazuje činjenica da je litar suncokretovog ulja početkom prošle godine koštao oko euro, dok je u januaru ove godine cijena bila 1,40 eura, a sada ide i do 2,40 eura. Kada je riječ o bijelom brašnu, prošle godine je koštalo oko 40 centi po kilogramu, a sada oko 80 centi. Cijena kilograma soli je između 50 i 60 centi, dok šećer košta između 95 centi i 1,25 eura.

Ipak, uprkos ranijim najavama iz kabineta premijera Dritana Abazovića, kao i ministra ekonomskog razvoja Gorana Đurovića, da će učiniti sve da se nađe neki optimum kako bi se zaštitili građani i ublažio rast cijena, situacija na tržištu diktira tempo, pa su proizvodi sada uglavnom dodatno poskupjeli što trgovinskim lancima dodatno sužava prostor za manevar.

– To je jedini mogući model djelovanja države, a da ne narušimo privredu i dovedemo do nestašice – kazao je ranije ministar Đurović.

Vlada je odluku o ograničavanju marži usvojila nakon što je ministarstvo ekonomskog razvoja analiziralo rast cijena na mjesečnom nivou za 22 osnovna prehrambena proizvoda.

– Vlada će na ovaj način doprinijeti otklanjanju štetnih posledica povećanja cijena proizvoda od značaja za život i zdravlje ljudi, a u svjetlu činjenice sve učestalijeg povećanja cijena onih proizvoda koji direktno utiču na životni standard građana – naveo je Đurović.

Vlada je dosad, osim ove krizne mjere, snizila akcize na gorivo za 50 odsto, što je maksimalan iznos sniženja akcize, ukinula je PDV za brašno i ulje, i smanjila je stopu PDV-a za so, sa 21 na sedam odsto.