/ Foto: LAZAR RUZIC

Milatović za "Dan": Država nema potrebu ni za rebalansom, ni za zaduženjem

Manjinska Vlada je naslijedila nikad bolje i stabilnije javne finansije, a povećanje broja ministarstava od strane manjinske Vlade je nepotrebno, kazao je bivši ministar

Vlada Crne Gore nema potrebu da radi rebalans budzeta, niti da se zadužuje, kazao je u intervjuu za "Dan" bivši ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

On je istakao da je manjinska Vlada naslijedila nikad bolje i stabilnije javne finansije, te da je povećanje broja ministarstava od strane manjinske Vlade nepotrebno.

Takođe je kazao i da je jedini odgovor na uvezeni rast cijena, povećanje zarada kroz program "Evropa sad 2".

• Da li je Crnoj Gori neophodan rebalans budzeta, kako tvrdi novi ministar finansija? Ukoliko smatrate da nije potreban, čime potkrepljujete svoje tvrdnje?

– Postoje dva ključna razloga za rebalans budzeta. Prvi je da su prihodi budzeta manji od planiranih, a drugi je da su izdaci veći od planiranih. Po objavljenim podacima Ministarstva finansija, prihodi budzeta za prva četiri mjeseca 2022. godine veći su u odnosu na planirane za čak 71 milion eura ili 13,4 odsto. Takođe, Uprava prihoda i carina je saopštila da je za period januar-maj naplaćeno čak 120 miliona eura više od plana. Znači, na prihodnoj strani budzeta imamo izvanrednu situaciju, koja je najvećim dijelom rezultat veće potrošnje, kao posledice uvećanja raspoloživih dohodaka i uspješno sprovedenog programa "Evropa sad". Sve ovo govori u prilog činjenici da je sadašnja Vlada zapravo naslijedila nikada bolje i stabilnije javne finansije, i da u ovom kontekstu rebalans budzeta apsolutno nije potreban.

Partitokratija može mnogo da košta ekonomiju

• Da li je veći broj resora, ministara, savjetnika jedan od uzroka rebalansa budzeta?

– Svi fiskalni pokazatelji jasno ukazuju da je prihodna strana budzeta za dosadašnji period godine najbolja u novijoj crnogorskoj istoriji. Tako da jedini razlog zabrinutosti za održivost javnih finansija upravo treba i tražiti u rashodnoj strani – i to od momenta formiranja manjinske Vlade, a upravo zbog neracionalnog povećanja državne uprave i logistike potrebne za njeno servisiranje.

Svjedoci smo da manjinska Vlada ima čak četiri potpredsjednika, a da svaki ima pravo na pet savjetnika, znači tri dodatna potpredsjednika i 15 dodatnih savjetnika potpredsjednika u poređenju sa prethodnom Vladom. Takođe, nova Vlada ima čak osam dodatnih ministara, i 12 dodatnih državnih sekretara. Znači, dodatni trošak samo za plate novoimenovanih članova Vlade iznosi skoro milion eura na godišnjem nivou. Uz najavljene nove organe državne uprave, ovaj trošak će biti znatno veći.

Tolika javna administracija je nepotrebna. Primjera radi, zemlje slične veličine kao Crna Gora imaju mnogo manje ministarstava: Kipar ima 13, Estonija 15, Luksemburg 16 itd. Međutim, ovoliki broj dodatnih pozicija u manjinskoj Vladi je nažalost rezultat političkih podmirenja. Plašim se da je to moguća – već viđena – zloupotreba državnih resursa kroz "DPS model" – jedan zaposleni četiri glasa – a sve u cilju boljeg partijskog pozicioniranja pred predstojeće izborne procese. Ovolika partitokratija, uz vidan nedostatak znanja novopostavljenih kadrova, može mnogo da košta uspješno oporavljenu crnogorsku ekonomiju.

• Novi ministar je najavio i potrebu zaduživanja države. Da li smatrate da je u trenutnoj situaciji to neophodno ili bi budzet u ovoj godini mogao da se realizuje bez izmjena?

– Zakonom o budzetu za 2022. deficit je planiran na 270 miliona eura (ili 5,2 odsto BDP-a), a njegovo pokrivanje predviđeno iz depozita u trezoru (koji su obezbijeđeni od izdavanja euroobveznice u decembru 2020), koji su krajem marta 2022, prema podacima Ministarstva finansija, iznosili 450 miliona eura. Zbog izvanredne situacije na prihodnoj strani budzeta, deficit za prva četiro mjeseca od samo 36 miliona eura (ili 0,7 odsto BDP-a) istorijski je najmanji! Poređenja radi, u istom periodu prošle godine deficit je bio četiri puta veći i iznosio je 144 miliona eura, ili 2,9 odsto BDP-a, a u 2019. godini čak za 70 odsto veći, kada je iznosio 61 milion eura ili 1,2 odsto BDP-a.

Kako je deficit znatno manji od predviđenog, i to u dijelu godine januar-april koji je zbog smanjene ekonomske aktivnosti najteži (usled relativno neaktivnog turističkog sektora u ovom dijelu godine), to znači da je stanje mnogo bolje od onog anticipiranog budzetom, i da je u ovom trenutku dodatno zaduženje apsolutno nepotrebno. Štaviše, imajući u vidu brojke za period januar-april, očekivanja su da godišnji deficit bude znatno manji od predviđenog i potpuno pokriven iz ostavljenih depozita.

Odluku o Otvorenom Balkanu donijeti nakon detaljne analize

• Kakav je Vaš stav o Otvorenom Balkanu i možete li nam u najkraćem reći koje su to dobre, a koje loše strane Otvorenog Balkana?

– Više puta sam javno prezentovao stav da sam zagovornik svih inicijativa koje imaju za cilj unapređenje regionalne ekonomske saradnje. Na ovome sam snažno i radio i u okviru mog posla u Evropskoj banci za obnovu i razvoj prije nego što sam postao član Vlade. Imam utisak da Otvoreni Balkan može biti upravo takva inicijativa, ali svakako odluku treba donijeti nakon urađene detaljne analize, koja bi pokazala ujedno njene dobre i loše strane. Ukoliko takva studija pokaže da je inicijativa dobar zamajac evropskih integracija, a vjerujem da jeste, onda je treba podržati.

• Šta bi nova Vlada trebalo da uradi da ublaži posledice rasta cijena goriva i namirnica?

– U nedostatku monetarne politike, a imajući u vidu potpunu uvoznu zavisnost od nafte i hrane, prethodna Vlada je Skupštini predložila zakonske izmjene koje podrazumijevaju smanjenje akciza na gorivo, kao i smanjenje PDV-a na glavne životne namirnice. Iskazujem zadovoljstvo izglasavanjem ovih predloga u Skupštini, što je sadašnjoj Vladi omogućilo i praktičnu primjenu.

Zajedno sa timom u Ministarstvu ekonomskog razvoja, takođe smo kreirali Zakon o privremenom ograničenju cijena osnovnih životnih namirnica, čime smo opet omogućili, da kao mnoge EU zemlje, imamo osnov da u određenim kriznim situacijama, poput sadašnje, Vlada ima instrument privremenog ograničenja cijena. Skupština je u međuvremenu i ovaj zakon usvojila, ali na moju veliku žalost resorno ministarstvo još nije pripremilo podzakonske akte kako bi isti bio i stavljen u funkciju.

Gore pomenuti instrumenti mogu donekle pomoći u amortizaciji uvezenog rasta cijena, ali jedino održivo rješenje mora biti u rastu zarada, tj. u kreiranju nekog novog "Evropa sad 2" programa. Za to je potrebno znanje, koje ne vidim u sadašnjoj Vladi.