U dobroj mjeri se smanjila isplata dijela zarada na ruke, a tržište je postalo konkurentnije za ulaganja, kako za strana, tako i za domaća.
Vlada je aktivnim mjerama fiskalne politike, a prije svega uvođenjem fiskalizacije 2021, borbom protiv nelegalne trgovine akciznih proizvoda znatno popravila poslovni ambijent, uz obezbjeđenje mnogo većih prihoda u budžetu od poreza i akciza, podsjetio je Mikavica.
Nakon stupanja na snagu programa "Evropa sad 2" neto zarade bilježe novi rast od 7,6 odsto, a trend rasta zarada može se očekivati i u narednom periodu, kaže Mikavica u intervjuu za "Dan".
Međutim, ističe on, za privredu najvažniji dio programa čini Fiskalna strategija, koja treba da obezbijedi održivost javnih finansija, infrastrukturne investicije, racionalizaciju, kao i digitalizaciju javne uprave i povoljnije poslovno okruženje.
– Procesi rješavanja gorućih problema privrednika na koje smo ukazali u brojnim razgovorima sa Vladom ne rješavaju se potrebnom brzinom. Siva ekonomija i nelojalna konkurencija od strane neregistrovanih pojedinaca, prije svega u pružanju usluga i izdavanju smještajnih kapaciteta, umnogome ugrožava opstanak i razvoj manjih kompanija, korupcija u prvom redu kroz procese javnih nabavki, spor i neefikasan rad u javnoj upravi uz odsustvo digitalizacije, ogromne su barijere za privredu.
• Da li ste zadovoljni saradnjom sa izvršnom vlašću, odnosno da li ste bili konsultovani kao socijalni partner prilikom donošenja novih poreskih regulativa, Fiskalne strategije?
– Predizborna obećanja od strane PES-a, kojima je najavljeno smanjenje radnog vremena, povećanje minimalne cijene rada i sl. umnogome su izazvala neizvjesnost kod privrednika i dovela do nepredvidivog poslovnog ambijenta. U razgovorima sa Vladom smo u više navrata ukazivali na rizike i negativne posljedice koje primjena ovako najavljenih mjera mogu da imaju na privredu. Drago nam je što smo uspjeli da ukažemo na važnost pitanja koja se tiču radnih odnosa i utičemo da se ne donose ishitrene odluke i mjere. Sugestijama UPCG ukazali smo i na nemogućnost primjene minimalne cijene rada od 700 eura, prije svega u ekonomski slabije razvijenim regionima Crne Gore, a za druga pitanja obezbijedili vrijeme za dodatne razgovore i analize uticaja na zaposlene i privredu.
Ipak, nismo zadovoljni nivoom socijalnog dijaloga po mnogim pitanjima koja se tiču radnih odnosa i efikasnijeg rada i poslovanja. U parlamentu se vrlo često usvajaju zakoni iz radnih odnosa i prava, koji prethodno nisu ni razmatrani od strane socijalnih partnera, a, sa druge strane, date preporuke ili jednoglasno usvojena rješenja od strane Socijalnog savjeta, u parlamentu se ne usvajaju ili ignorišu, a sve u cilju dobijanja jeftinih političkih poena. Ovakav slučaj smo imali po pitanju stava da se izjednače godine za odlazak u penziju na 67 godina u Zakonu o radu i Zakonu o PIO, kao i pitanja izmjena Zakona o trgovini uz mogućnost da se rad nedjeljom u trgovini vrši u toku pet mjeseci u godini, za vrijeme turističke sezone.
• Pred našim poslodavcima je nekoliko izazova, na prvom mjestu je manjak radne snage?
– Posebni izazovi su u turizmu, koji je ove godine zabilježio pad od 2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Od januara se povećava i PDV za hotelijere, još uvijek nije urađena najavljena digitalizacija i pojednostavljenje procesa zapošljavanja strane radne snage, potrebno je omogućiti agencijsko posredovanje pri zapošljavanju stranaca, kao i druge olakšice za brže angažovanje nedostajuće sezonske radne snage. Pitanje stalnog sezonca se trenutno razmatra na radnoj grupi, očekujemo da će se prepoznati potreba jednostavnijeg i bržeg zapošljavanja stranaca.
Problem je i nedostatak dugoročne strategije razvoja turizma kao privredne grane. Gosti ne dolaze u Crnu Goru zbog dobrih hotela ili restorana, ali su oni neophodan prateći dio ukupne ponude. Potrebno je prepoznati komparativne prednosti Crne Gore u izvanrednim prirodnim ljepotama, a smanjiti negativan uticaj preizgrađenosti primorskog dijela Crne Gore. Valorizacija sjevera, aktivnim mjerama pospješiti i sportski turizam, kongresni i vjerski turizam.
Aktivne fiskalne i ekonomske mjere za jačanje i razvoj malih preduzeća i posebno ženskog preduzetništva u ruralnim djelovima je i jedna od preporuka nedavno održanog Svjetskog kongresa socio-ekonomskih savjeta, a u cilju sprečavanja iseljavanja stanovništva.
• Kakav stav UPCG ima o jednosatnom smanjenju radnog vremena?
– Odmah da naglasimo da u većini država EU dnevno radno vrijeme je osam sati efektivno i bez pauze za ručak, što čini 40 sati nedjeljno. Uporedno toj praksi znači da je naše radno vrijeme 7,5 sati, tj. 37,5 sati nedjeljno. Dodatno smanjenje od jednog sata bi predstavljalo nonsens. U mnogim granama privrede učinak zavisi direktno od prisustva i rada radnika. Pružaoci usluga, vozači, majstori svih profila i zanimanja, samo direktnim radom stvaraju učinak. Ukoliko je cilj smanjenja radnog vremena da se zarade zadrže na istom nivou, onda je neophodan rast cijena ovog rada po našoj analizi za oko 14 odsto. Ovo povećanje bi direktno uticalo na troškove u sektoru turizma, zaštitarima, djelatnostima koje rade 24 sata u trgovini, održavanje, građevina i sl. Posebno negativan uticaj je u zdravstvu, policiji, vatrogascima, komunalnim djelatnostima i dr. gdje se rad obavlja non-stop, tj. u turnusu po 12 sati. Potrebno bi bilo angažovati dodatnu radnu snagu, što povećava troškove i povećava pritisak na privredu koja generiše budžet.
Ipak, anketa je pokazala da i kod nas ima kompanija koje već primjenjuju skraćeno radno vrijeme, prije svega u profitabilnijim granama privrede i koje kroz ovaj vid dodatno motivišu zaposlene i podstiču veću produktivnost i zadovoljstvo radnika. Slična su iskustva i u razvijenim i ekonomski jačim državama, koje isključivo na principu dobrovoljnosti uređuju i ovo pitanje.
• Jedan od najavljenih zakona usko vezanih za poslovanje jeste akt koji će regulisati rad nedjeljom? Šta je stav UPCG po tom pitanju?
– UPCG je odmah nakon donošenja izmjena u Zakonu o trgovini 2019. godine, gdje se članom 35 a zabranjuje rad u trgovini nedjeljom uz donošenje niza izuzetaka, pokrenula i inicijativu za ocjenu ustavnosti ovog diskriminatorskog rješenja, ali i ukazala na loše ekonomske efekte i gubitke koje imamo, kako u sektoru trgovine, tako i u turizmu.
Kroz socijalni dijalog smo nakon dužih pregovora i traženja modaliteta da se nađe prihvatljivo rješenje, usvojili predlog koji treba da važi probno godinu dana, i to samo tokom sezone u ukupnom trajanju od pet mjeseci. Zaposleni će dobijati uvećanu dnevnicu od 80 odsto i imati vezana dva dana za sljedeću subotu i nedjelju.
Cilj ovog rješenja je da se tokom sezone maksimalno valorizuje turistička ponuda, pojača ekonomska aktivnost, da poslodavci bolje rade, a država da ima više prihoda od poreza. Crna Gora bi postala atraktivna i za mnoge svjetske brendove čiji prihodi tokom vikenda čine preko 50 odsto prometa, i za koje u ovom momentu nismo atraktivni.
Nažalost, ni po ovom pitanju nemamo razumijevanje od strane političara u parlamentu, zarad jeftinih političkih poena, koji ne uvažavaju stavove Socijalnog savjeta, što je u suprotnosti sa pozitivnom evropskom praksom.
