Vlada je spremna da odbrani i sačuva javni interes u arbitražama sa zakupcem hotela na Svetom Stefanu, poručio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović. On je "Danu" otkrio da je Vlada izabrala američko-englesku advokatsku kancelariju za pravnog zastupnika u sporu sa zakupcem hotela. Istakao je i da je usvajanjem budzeta napravljen istorijski iskorak za građane.

•Kakva je trenutna situacija sa ugovorom o zakupu hotela na Svetom Stefanu? Kada će početi arbitražni postupak i šta očekujete od njega? Da li će hoteli i naredne godine biti zatvoreni?

Zakupac hotela Sveti Stefan, potpomognut privremenom mjerom Privrednog suda koju je potpisao sudija Blažo Jovanić, a koja je u međuvremenu ukinuta od strane vijeća Privrednog suda, u novembru je pred Londonskim sudom za međunarodnu arbitražu pokrenuo arbitražni postupak protiv države i preduzeća u većinskom državnom vlasništvu koja su potpisnici ugovora o zakupu. S tim u vezi, Ministarstvo ekonomskog razvoja je raspisalo Javni poziv za izbor advokatske kancelarije koja će zastupati državu, a Vlada je na sjednici od 23. decembra dala saglasnost da se za pravnog zastupnika države izabere poznata američko-engleska advokatska kancelarija McDermott Will & Emery. Pokretanju ovog postupka prethodilo je pokretanje arbitražnog postupka protiv zakupca i Amana od strane kompanije Sveti Stefan hoteli AD, i to zbog neotvaranja hotela u 2021. godini, utvrđenog višegodišnjeg kršenja ugovora i neodržavanja imovine u skladu sa standardima hotela visoke kategorije. Pokretanje ovog postupka učinjeno je u cilju zaštite imovine koja je predmet ugovora o zakupu i obezbjeđivanja poštovanja ugovora od strane zakupca.

Želimo poslati poruku da smo spremni da odbranimo i sačuvamo javni interes u ovim arbitražama te da je pravo na našoj strani. Dodatno, očekujemo da zakupac otvori hotel u 2022. godini, u skladu sa svojim ugovornim obavezama.

•Da li će Vlada naložiti Budvanskoj rivijeri da uradi što i Sveti Stefan hoteli po pitanju PDV-a koji nije obračunat za kiriju zakupcima od 2006. do 2019. godine? Da li MER ima podatak koliki je iznos PDV-a koji nije obračunat zakupcu hotela i da li je uopšte moguće naplatiti taj novac?

Menadzment kompanije Sveti Stefan hoteli AD je na sjednici skupštine akcionara od 3.12.2021. godine obavijestio sve akcionare o činjenici da su, putem nezavisne revizije i na osnovu mišljenja dvije advokatske kancelarije, utvrdili da je zakupac hotela na Svetom Stefanu dužan da zakupninu utvrđenu ugovorom o zakupu uplaćuje u iznosu uvećanom za iznos PDV-a, odnosno da je poreska osnovica kod zakupnine u ranijem periodu pogrešno obračunavana.

Imajući u vidu prednje navedeno, Vlada očekuje od i menadzmenta Budvanske rivijere i HTP Miločera da joj dostave detaljnu informaciju o okolnostima u vezi sa eventualno pogrešno obračunatim PDV-om, sa predlogom koraka za djelovanje po tom pitanju. Ministarstvo u ovom trenutnku nema podatke o kojem iznosu PDV-a se radi, ali načelno ćemo podržati sve odluke menadzmenta kompanija kojima se štite prava iz ugovora o zakupu i širi javni interes.

•Da li sa ovako usvojenim budzetom možete garantovati da će reforme iz programa "Evropa sad" biti sprovedene?

Usvajanjem ovog budzeta napravljen je istorijski iskorak za naše građane, a sve to ne bi bilo urađeno da nismo razmatrali potrebe našeg društva i na osnovu njih kreirali inkluzivne i realistične projekcije koje ćemo sprovesti tokom 2022. godine. Ovo je budzet koji istovremeno ulaže u ljudski kapital, kroz program "Evropa sad" i u infrastrukturu – kroz kapitalni budzet i program "Crna Gora odmah". Dakle, povećavamo zarade, čime činimo kupovnu moć naših građana većom, a istovremeno postavljamo našu ekonomiju konkurentnijom u dijelu smanjenja poreskog opterećenja.

Naša vizija je jasna: izgradnja srednje klase koja se može dogoditi samo uz stvaranje dobro plaćenih radnih mjesta za ljude koji će ostati da žive i rade u Crnoj Gori. Usvojeni budzet za 2022. će tako postaviti temelje održivijeg i inkluzivnijeg ekonomskog rasta.

•Možete li nam predočiti koliki problem Vladi stvara ukidanje opcije zaduženja za deficit i rezervu?

Moram da konstatujem da je u određenoj mjeri Vladi na neki način oduzet mehanizam vođenja dijela ekonomske politike kroz onemogućavanje zaduženja radi refinansiranja obaveza po nižim kamatnim stopama i dužim rokovima otplate. Nije najjasnije kome ne odgovora da skupe stare kredite sa kratkim rokovima otplate zamijenimo jefitnijim kreditima sa dužim rokovima otplate? Ili da kineski dolarski kredit refinansiramo u povoljniji kredit u eurima. Restrukturiranjem javnog duga sa povoljnim uslovima otplate dobili bismo dodatnu likvidnost u državnom budzetu iz koje bismo mogli da finansiramo dalji razvoj ekonomije. U narednim godinama nas čeka snažan investicioni ciklus u energetiku, saobraćaj, digitalnu, ali i društvenu infrastrukturu, što će pored ubrzane ekonomske i institucionalne konvergencije omogućiti da Crna Gora 2026. godine bude punopravna članica Evropske unije, sa jakim i nezavisnim institucijama, i sa prosječnim životnim standardom na nivou prosječnog u zemljama članicama EU.

•Radnici sa sjevera su razočarani što nijesu obuhvaćeni zakonom kojim je predviđena isplata otpremnina za radnike rudarsko-metalskog sektora. Da li je budzetom za narednu godinu predviđen novac za eventualno obeštećenje ili isplatu otpremnina i za radnike propalih preduzeća sa sjevera? Da li radnicima sa sjevera možete obećati da će u 2022. godini biti donesen zakon kojim će i oni steći pravo na isplatu otpremnina?

Zakonom koji smo donijeli se utvrđuje pravo na ostvarivanje finansijske podrške onim radnicima iz rudarskog i metalskog sektora koji su izgubili posao usled otvaranja stečajnog postupka u bivšim državnim preduzećima, a da pritom nijesu ostvarili pravo na otpremninu ili isplatu po osnovu vladinog socijalnog programa iz ranijeg perioda. Dakle, ne radi se o isplatama otpremnina ili o pravima po osnovu rada, već se radi o zakonu čiji je cilj ispravljanje tranzicione socijalne nepravde koja je pogodila određeni broj radnika iz ovih sektora.

Netačni su navodi da radnici sa sjevera nijesu obuhvaćeni zakonom. Zakon nije bio regionalno određen, već sektorski – kao što i sam naziv zakona kaže – i posvećen je bivšim radnicima rudarsko-metalskog sektora, uključujući i one radnike iz preduzeća sa sjevera koja pripadaju tom sektoru. Konkretno, prema evidencijama Ministarstva, ovaj zakon će obezbijediti ostvarivanje socijalne pravde za otprilike 1.300 radnika: Kombinata aluminijuma AD Podgorica, Prerada doo Podgorica, Kovačnica doo Podgorica, Rudnici boksita AD Nikšić, Fabrika elektroda Piva Plužine, Imako AD Bijelo Polje, Prva petoljetka Bijelo Polje, Rudnik ''Šuplja stijena'' doo Pljevlja, Rudnik mrkog uglja ''Ivangrad'' Berane. Uslovi za ostvarivanje prava na finansijsku podršku su opšte postavljeni, tako da ukoliko se utvrdi i da radnici nekih drugih bivših državnih preduzeća ostvaruju pravo po ovom zakonu, i njima će biti isplaćena finansijska podrška.