– Ministarstvo poljoprivrede je za vrijeme trajanja javne rasprave o predlogu Fiskalne strategije uputilo mišljenje predsjedniku Vlade i Ministarstvu finansija, u kojem je eksplicitno iznesen argumentovan i nedvosmislen stav da bi uvođenje akciza na mirna vina imalo izrazito negativne implikacije na crnogorski vinski sektor. Osim "Plantaža", koje su u novijoj istoriji, uz periode uspona i padova, izgradile imidž Crne Gore kao vinske destinacije, nije zanemarljiv ni broj registrovanih poljoprivrednih gazdinstava čija je osnovna djelatnost proizvodnja grožđa i čija egzistencija zavisi od nje. Njih zasad ima 550 upisanih u elektronsku evidencionu bazu i još 118 registrovanih vinarija, koje na raznim međunarodnim takmičenjima ostvaruju značajne rezultate osvajanjem prestižnih nagrada za kvalitet vina – naveo je Joković u odgovoru na poslaničko pitanje Aleksandre Despotović (DPS).
Ona je pitala da li je Ministarstvo poljoprivrede preduzelo mjere i aktivnosti kako bi se zaštitio vinarski sektor, tačnije da li su inicirali ukidanje akciza na mirna vina.
Uz navedeni odgovor, Joković je dostavio i mišljenje na nacrt Fiskalne strategije koje je 29. jula dostavio premijeru Milojku Spajiću i ministru finansija Novici Vukoviću, a koje se tiče tada predložene, a sada uvedene akcize na mirna vina.
– Otežan plasman vina i na domaćem tržištu siguran je put za uništenje vinskog sektora, a jedan od modela za to je i uvođenje akciza. Vinski sektor se još uvijek oporavlja od posljedica prouzrokovanih pandemijom, a poznato je da su traume u ovom proizvodnom sektoru bile najočiglednije, jer se vino konzumira u HoReKa lancu i tokom raznih manifestacija, što je u tom periodu bilo onemogućeno, tako da su naše vinarije bile zagušene zalihama proizvedenog vina. Takođe, zbog globalnih klimatskih promjena, sve češće se ponavljaju godine u kojima su ektremno loši uslovi za postizanje visokog kvaliteta grožđa, čime se drastično umanjuje obim proizvodnje – ukazao je Joković.
Međutim, Ministarstvo finansija i Vlada nisu uvažili mišljenje ministra poljoprivrede. Slično mišljenje iznijeli su i predstavnici "Plantaža", kao i drugi vlasnici vinarija. Vlada, međutim, mora da nadoknadi manjak od 400 miliona eura od doprinosa na PIO, kojih se odrekla setom ekonomskih zakona, u javnosti poznatijih kao program "Evropa sad 2", tako da su gotovo sve primjedbe tokom javne rasprave odbijene.
Joković je naveo i da se grožđe uzgaja na 2.850 hektara, te da ukupno 118 registrovanih vinarija godišnje proizvede oko 10,5 miliona litara vina.
Kako je precizirao, ukupna količina mirnih vina za koja je Ministarstvo poljoprivrede donijelo rješenje kojim se dozvoljava njihovo stavljanje u promet je iznosi: 101.493 hektolitara (2019. god.). 97.230 hektolitara (2020. god.). 124.922 hektolitara (2021. god.). 115.416 hektolitara (2022. god.) i 88.449 hektolitara (2023. god.)
– Godinama unazad, vino je jedan od najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda u izvozu. Učešće vina u ukupnom izvozu poljoprivrednih proizvoda iznosi 25,8 odsto – istakao je Joković.
Istakao je i da su nacionalni propisi koji regulišu aktivnosti u vinskom sektoru, od usvajanja Zakona o vinu 2016. godine, u cjelosti usaglašeni sa aktuelnim evropskim propisima.
– Broj registrovanih proizvođača vina povećan je sa četiri, koliko smo ih imali 2007. godine, na 118 (2024. godine). Osim permanentnog usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva s evropskom legislativom, ministarstvo usaglašava i modele podrške u skladu s evropskim pravilima. Od početka implementacije IPARD II programa, koji je sproveden kroz 11 javnih poziva od 2018. godine, zaključno sa 30. junom 2024. godine, vinari su ostvarili EU podršku u iznosu od 1.836.066 eura, uz nacionalno kofinansiranje od 612.022 eura. Ukupna podrška vinarima kroz IPARD program do sada iznosi 2.448.088 eura, što je 8,04 odsto od ukupno isplaćenog iznosa kroz IPARD II program – predočio je Joković.
