Nedavno najavljeno povećanje penzija od 2,5 odsto nije obradovalo najstarije sugrađane, štaviše, razočaralo ih je toliko da se ova kategorija ponovo osjeća zanemarenom i ističu da ovakav rast njihovih naknada ne može poboljšati životni standard u uslovima sve veće inflacije. Kako su istakli penzioneri sa kojima smo razgovarali, većina njihovih penzija ne može podmiriti osnovne potrebe za život, računajući troškove grijanja, hrane, ali i ljekova.

Bogoljub Čurović iz Bijelog Polja ističe da je sada već pomalo smiješno kad pominju ovakva povećanja penzija.

– Kako drugačije protumačiti sve ovo što nam se dešava, kažu dva i po odsto. Neka ti koji ovo rade i odlučuju izračunaju i vide koliko je to malo povećanje najvećem broju pripadnika treće dobi. Uz to, to malo povećanje ide uz ovako veliku inflaciju i povećanje cijena. Nema dana da nešto ne poskupi, a nama objelodane na velika zvona kako nam je za januar povećana penzija. Zato se mora nešto ozbiljnije uraditi, iako sam i ja svjestan da je došlo teško vrijeme, da nema fabrika i preduzeća odakle se crpi državni novac. Ipak, neki model se ipak mora pronaći – poručio je Čurović.

I njegov sugrađanin Velimir Kovačević navodi da je strašno šta sa penzionerima rade.

– Ko može da se obraduje kad čuje da mu je povećana penzija. Ovo je tako mali procenat i mi dobijamo tako mali iznos na penziju, kad se poveća, da je to smiješno i tužno. Da nikome ne smijemo da kažemo šta nam se dešava. A imamo primjer u državama u okruženju da se to radi na drugačiji i efikasniji način. Jer kako ide vrijeme, a sve je skuplje i skuplje, čak su nam, kako su kazali, životne namirnice skuplje nego u Njemačkoj, bićemo dovedeni do prosjačkog štapa. Ko preživi da priča – kategoričan je Kovačević.

Ni Slobodan Lončar nema riječi hvale za najavljeno povećanje.

– Poslednje zanemarujuće povećanje penzija ni približno ne može da prati narasle životne troškove koji se iz mjeseca u mjesec povećavaju. Zato bi odgovorni morali konačno da shvate da su naše penzije znatno ispod evropskog prosjeka i da ih treba barem duplo uvećati, ako žele da nam priušte neki normalniji život. Ovako ostaje samo da preživljavamo – navodi Lončar.

Da je najavljeno povećanje zanemarljivo smatra i Radoje Mišković ističući da ovo predstavlja poniženje za najstarije sugrađane.

– Jasno mi je da Vlada mora da servisira potrebe brojnih potrošačkih jedinica u uslovima kad je privreda na koljenima. Jasno mi je da u takvom ambijentu nije lako usklađivati penzije sa troškovima života. Ali, povećavati u ovakvim uslovima penzije za samo 2,5 odsto je ponižavajuće. Šta to znači? To je ništa. To je poniženje za pripadnike treće dobi, naročito za one koji imaju najniže penzije, a njih nije mali broj – zaključio je Mišković.

Najstarije građane do kraja godine očekuju još dva usklađivanja penzija, u maju i septembru, što bi moglo da dovede do znatnijeg povećanja. Naime, od februara su plate u javnom sektoru uvećane za 20 odsto, što bi trebalo da dovede do rasta prosječne zarade, a onda se manifestovati i na značajnije povećanje penzija.

Prema podacima Fonda PIO, minimalnu penziju u Crnoj Gori prima preko 40.000 građana, dok penziju do 400 eura prima dvije trećine najstarijih sugrađana.