/ - AERODROMI CRNE GORE
03/01/2023 u 17:44 h
Draško MilačićDraško Milačić
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Drašković: Radni sporovi dosad koštali Aerodrome 8,6 miliona eura

U ovaj iznos uključeni su svi pripadajući porezi i doprinosi, kao i isplaćeni troškovi postupka i troškovi zateznih kamata – precizirao je Drašković

Aerodromi Crne Gore (ACG) su u poslednje tri godine isplatili 8,6 miliona eura zbog radnih sporova nastalih usljed pogrešno obračunatih zarada od avgusta 2008. godine do decembra 2018. godine, kazao je za "Dan" izvršni direktor Aerodroma Vladan Drašković.

– Po tom osnovu prve isplate su počele 31. decembra 2019. godine. Od tada do danas odliv sredstava sa računa ACG iznosi oko 8.600.000 eura. U ovaj iznos uključeni su svi pripadajući porezi i doprinosi, kao i isplaćeni troškovi postupka i troškovi zateznih kamata – precizirao je Drašković.

On je istakao i da nije po automatizmu protivnik koncesije, te da taj model upravljanja ima svoje prednosti, ali u slučaju ACG predaja koncesionaru povlači za sobom rizike koji nijesu mali.

– Privatnu monopolsku poziciju doživljavam kao lošiji pojavni oblik od državne, a u konačnom je na vlasniku da ocijeni međusobni odnos svih rizika i benefita i donese odluku – kazao je Drašković.

• Da li Aerodromi imaju novca da sami, bez pomoći države, ulažu u razvoj aerodroma u Podgorici i Tivtu?

– Čest je slučaj da se dio razvojnih projekata finansira iz kreditnih linija, bez obzira na model upravljanja. Država kao nosilac razvoja može da aplicira ka EU fondovima s ciljem unapređenja infrastrukturnih projekata, dok koncesioni model ne pruža takvu pogodnost.

Zadovoljni saradnjom sa Tu Montenegrom

• Da li Tu Montenegro redovno izmiruje svoje obaveze prema Aerodromima?

– Aerodromi Crne Gore zadovoljni su dosadašnjom saradnjom sa nacionalnim avio-prevoznikom. Tu Montenegro izmiruje svoje obaveze, a ostvareni saobraćaj je značajan za ACG. Nadamo se što boljem poslovanju kompanije Tu Montenegro koja, posljedično, znači benefite i za Aerodrome Crne Gore

• Sa kolikim profitom su Aerodromi završili 2022. godinu i koliko je poslovni rezultat bolji u 2022. godini u odnosu na 2021?

– Očekivani profit na kraju godine iznosiće preko tri miliona eura, što je 30 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Precizan presjek stanja znaćemo na kraju godine, s obzirom na to da ćemo tada obračunati popuste koji su odobreni avio-kompanijama na osnovu realizovanog saobraćaja. Uz uslov da geopolitička situacija bude relativno stabilna, u 2023. godini očekujemo i bolje rezultate.

• Koliko su u ovoj godini Aerodromi opslužili putnika i koliko je taj broj veći ili manji u odnosu na isti period 2021. godine?

– Tokom 2022. godine opslužili smo oko 1.900.000 putnika, dok je taj broj tokom 2021. godine iznosio milion i trista hiljada. Dakle, 2022. godinu završavamo 30 odsto boljim rezultatom u odnosu na prošlu godinu i plusom od oko pola miliona putnika. Poslije kovida uobičajeno je da se relevantnim poređenjem smatra, za sada, rekordna 2019. godina i danas možemo reći da smo realizovali oko 72 odsto saobraćaja u odnosu na prije tri godine, što je dobar rezultat. Ne možemo zaboraviti da je godinu za nama obilježio rat u Ukrajini, što je drastično uticalo na pad saobraćaja ka Tivtu, ali i kriza u avio-industriji polovinom godine kada je, na neko vrijeme tokom udarnih ljetnjih mjeseci, štrajkovalo osoblje avio-kompanija i aerodroma u Zapadnoj Evropi. Crna Gora nije izolovana niti imuna na dešavanja na našem kontinentu.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu

Коментари (1)

This comment was minimized by the moderator on the site

Vec sam vise puta pisao da iako sam saglasan sa zahtevima "prosvetara" naceno, smatram da nije niti politicki, niti drustveni a ni ekonomski momenat da se ovo i ovako radikalizuje.
Jer, prosvetari nisu tako i toliko ugrozeni da bi preduzimali...

Vec sam vise puta pisao da iako sam saglasan sa zahtevima "prosvetara" naceno, smatram da nije niti politicki, niti drustveni a ni ekonomski momenat da se ovo i ovako radikalizuje.
Jer, prosvetari nisu tako i toliko ugrozeni da bi preduzimali ovakve poteze, bar kada imamo u vidu plate ostalih zaposlenih u ovoj drzavi, visinu penzija, plate u policiji ( ma sta o njima mislili)...
Ako imamo u vidu da je u Crnoj Gori, u radnom odnosu ( radi) oko 245.000 ljudi i ako takodje znamo da imamo oko 120 000 penzionera i oko 60.000 koji su na drzavnom budzetu, proistice da manje od 2 radnika rade za jenog, kome treba obezbediti platu ili penziju. A gde su ostali troskovi?
Nasuprot tome, strajkacki odbor nikada nije izasao sa podatkom o platama "prosvetara".
Ne i svih zaposlenih u prosveti, vec podatak kolika je plata profesora u osnovnom, kolika u srednjem i kolika u visoko skolskom obrazovanju.
Siguran sam da te plate nisu tako male, da bi se dizala ovolika galama.
Ovo je najvise politici razlog, iza koga stoje neki centri moci u drzavi i koji sinhronizovano ruse ovu vlast i doprinose opstoj nestabilnosti.
Zato, strajkacki odbor treba izadje sa tacnim podacima o visini plata prosvetnih radnika, da nas ubede u potrebu toga sto rade, a ne da samo ispostavljaju racun o povecanju plata, koji im je neko nekada obecao.
I nama je Spajic obecao platu minimalno 1000 Evra, pa jeli nam dao? Hocemo li u strajk? Je li nam smanjio radno vreme? Hocemo li u strajk?

Учитај више
HercegNovi4s
Још нема објављених коментара

Оставите свој коментар

  1. Региструјте се или пријавите на свој налог
18. mart 2025 15:25