Regulacija kriptotržišta već godinama dijeli crnogorsku javnost. I dok se kod nas još uvijek raspravlja da li krenuti u tom pravcu, najpoznatije svjetske ekonomije uveliko uvode ovo tržište u legalne tokove. Da bi regulacija kritpotržišta kod nas imala značajnih benefita i privukla ljude koji ulažu u to smatra i analitičar kriptotržišta Novak Svrkota.
On vjeruje da bi regulacija svakako dovela do toga da potencijalne investitore ne posmatramo kroz sivu zonu ili kao neke kriminalce, a samim tim bi doprinijela i rastu privredne aktivnosti.
– Država bi tako imala kontrolu nad tim sredstvima, a sada nema nikakav uvid u to. Svakako, ne treba ni pretjerivati sa regulacijom, jer to dovodi do usporavanja pojedinih oblasti industrije u nastajanju, koje se brzo mijenjaju. Mislim da je potrebno donijeti regulaciju koja će kontrolisati tokove novca, to jest da sredstva koja ulaze na tržište ili izlaze sa tržišta imaju porijeklo, da se vodi računa o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. To bi bila zaštita samih korisnika i zavođenje reda na tržištu kada je riječ o oglašavanju, jer znamo da se najviše prevara i špekulativnih radnji desilo putem oglašavanja, a pravi projekti se ne reklamiraju tako – ističe Svrkota.
Regulacijom bi se, prema njegovom mišljenju, došlo i do povećanja pouzdanja u investitore.
– Bio bi veći promet nego do sada i to bi predstavljalo priznanje države da je to oblast koja je vrijedna pažnje. Mi imamo lošu investicionu kulturu generalno na Balkanu i jedina oblast koju prepoznajemo su nekretnine, i zato imamo bum tržišta, pa je potrebno edukovati ljude da postoje drugi načini investiranja. Rizici su mogući, ukoliko regulacija ne bude u skladu sa krovnim aktima EU i preporukama regulatornih tijela poput FATF-a. Ali, pored same regulacije, bitna je i primjena, koja ne smije ostati mrtvo slovo na papiru – kaže Svrkota.
On ističe da je najsigurnija kriptovaluta za investiranje bitkoin, koji uživa najveće povjerenje investitora, ima ograničenu količinu, ne može se stvoriti novi i on nosi najbolji odnos rizika i dobitka, ali tu, kako ukazuje, treba računati i vrijeme i nikada ne treba ići u kripto-svijet sa kratkoročnim planovima, iako je moguće kratkoročno ostvariti dobit.
– Desile su se velike stvari, ono što je čitava kripto-zajednica čekala godinama: 10. januara je odobreno preko 10 bitkoin ETF fondova, preko kojih velike banke i fondovi sa Vol strita mogu da ulažu u bitkoin. To je potvrda da je ovo tržište sazrelo. U poslednje vrijeme u kripto-industriji fokus je na bitkoinu, a to je kriptovaluta koja ima najvišu vrijednost, što se ogleda kroz stvaranje NFT-eva i mim koina baziranih na bitkoinu, a i kroz stvaranje tokena baziranih na bitkoin mreži. Neki od drugih trendova vezani su za vještačku inteligenciju (AI), pošto je ona takođe izazvala veliko interesovanje na berzama. Tu su i trendovi vezani za unapređenja na itirijum mreži – kazao je Svrkota.
Međutim, kako ukazuje, i ovo tržište, kao i svako drugo, podložno je makroekonomskim uticajima.
– Sva geopolitička dešavanja ostavljaju posledice, stope centralnih banaka, dešavanja na berzama, sve je povezano po principu sistema spojenih sudova. U slučaju recesije smanjena je likvidnost, odnosno skuplji kapital može uticati na tržište kriptovaluta, kao i na ostala tržišta, ali već polako vidimo da dolazi do zahlađivanja određenih tržišta kao što je tržište nekretnina – zaključuje Svrkota.
