Iako ovaj zakon doprinosi usaglašavanju naše legislative sa evropskom, kao i većoj energetskoj sigurnosti, najveće interesovanje javnost je pokazala za rješenje koje predviđa uvođenje plaćanja tri eura po litru derivata.
– Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima označio je početak strateškog procesa formiranja obaveznih naftnih rezervi, koje će doprinijeti energetskoj stabilnosti Crne Gore. Predviđena naknada od tri eurocenta po litru derivata, uključujući bezolovni benzin, eurodizel i tečni naftni gas, predstavlja ključni korak ka ispunjavanju evropskih standarda. Početak obračuna očekujemo krajem januara ili početkom februara, što zavisi od usvajanja neophodnih podzakonskih akata i izmjena postojeće Uredbe o načinu formiranja cijene goriva. Ova naknada će se inkorporirati u maloprodajnu cijenu, uz jasno naznačenu svrhu njenog prikupljanja – formiranje rezervi koje će zadovoljiti tromjesečne potrebe građana i privrede u vanrednim situacijama.
• Da li će iznos naknade ostati isti u narednih šest mjeseci?
– Visina naknade utvrđena je na osnovu detaljnih analiza, koje uključuju troškove nabavke, skladištenja i održavanja rezervi. Trenutni iznos od tri centa po litru goriva procijenjen je kao optimalan za početnu fazu formiranja rezervi, ali nije trajno fiksiran. Predviđeno je osnivanje savjeta koji će pratiti redovnost snabdijevanja naftnim derivatima, ali i ekonomska kretanja i potrebe tržišta, i uz saglasnost Ministarstva finansija odlučivati o eventualnim izmjenama visine naknade. Sa predlogom od tri centa po litru goriva, cijenama naftnih derivata koje trenutno važe i ostalih usluga u vezi sa održavanjem rezervi, očekujemo da će biti potrebne tri do četiri godine za formiranje ukupne obaveze. Podsjetićemo da je crnogorsko tržište u potpunosti zavisno od uvoza naftnih derivata, te da u svjetlu izrazito izražene volatilnosti cijena naftnih derivate na svjetskim berzama, a koje dominantno utiču i na cijenu derivata kod nas, a takođe i dešavanja na Bliskom istoku, koji predstavlja koridor dopreme derivata u ovaj dio Evrope, formiranje rezervi goriva predstavlja apsolutnu neophodnost s aspekta energetske sigurnosti.
• Koliko dugo će građani plaćati ovu naknadu?
– Trajanje obračuna naknade zavisi od dinamike formiranja rezervi i globalnih tržišnih kretanja. Cilj je da rezerve budu u potpunosti formirane do 2029. godine. U početnoj fazi naknada će biti usmjerena na nabavku potrebnih količina goriva, dok će se nakon toga sredstva koristiti isključivo za održavanje rezervi. Pretpostavlja se da će troškovi održavanja biti znatno niži od početnih troškova formiranja rezervi. Važno je napomenuti da se prikupljena sredstva neće koristiti za druge namjene, čime osiguravamo transparentnost i odgovornost u upravljanju ovim procesom.
• Da li su sredstva za rezerve mogla biti osigurana iz budžeta?
– Finansiranje rezervi putem budžeta podrazumijevalo bi da svi građani, uključujući i one koji ne koriste naftne derivate, snose troškove njihovog formiranja. Smatramo da je pravednije rješenje uvođenje naknade koju plaćaju isključivo korisnici goriva. Ipak, zakon omogućava fleksibilnost u budućem prilagođavanju iznosa naknade u skladu sa ekonomskim prilikama. Formiranje rezervi ne samo da ispunjava evropske obaveze već osigurava stabilnost u slučaju globalnih poremećaja, što je od suštinskog značaja za građane i privredu Crne Gore.
• Da li građani mogu očekivati nove namete na gorivo?
– Formiranje cijene goriva zavisi od brojnih faktora, uključujući međunarodne tržišne uslove i unutrašnje fiskalne politike. Trenutno su cijene goriva u Crnoj Gori među najnižima u regionu, što je rezultat pažljivo osmišljenih mjera Vlade. Iako ne možemo isključiti mogućnost dodatnih korekcija u budućnosti, prioritet ostaje očuvanje ekonomske stabilnosti građana, uz ispunjavanje međunarodnih obaveza.
• Koji su ključni zadaci pred Ministarstvom rudarstva, nafte i gasa u pripremama za ulazak u EU?
– Rekao bih da je jedan od najvećih izazova s kojima se suočavamo modernizacija energetske infrastrukture sa ciljem unapređenja sigurnosti snabdijevanja u skladu sa evropskim standardima. Ova investicija od 1,8 miliona eura u adaptaciju naftnih rezervoara u Luci Bar samo je dio šireg plana, koji uključuje transformaciju i diversifikaciju energetskog sektora.
Vjerujem da je od suštinske važnosti da Crna Gora prati globalne tokove, uključujući razvoj i primjenu biogoriva, kao i zelene vodonike, koji postaju ključni za tranziciju ka čistijoj i održivijoj energetskoj budućnosti.
Kao resor odgovoran za razvoj ovih oblasti, aktivno radimo na strategijama i projektima koji će omogućiti Crnoj Gori da postane lider u regionu kada je riječ o usvajanju novih tehnologija i korišćenju obnovljivih izvora energije. Konkretno, uz pomoć stručnjaka i međunarodnih partnera, pripremili smo Nacrt strategije zelenog vodonika za period 2025–2030. Vjerujem da će ove aktivnosti, sprovedene u skladu sa principima zelene ekonomije, donijeti dugoročne benefite za građane i privredu.
Pored toga, fokusirani smo na istraživanje potencijala crnogorskog podmorja, održivo korišćenje mineralnih sirovina, te dalju diversifikaciju izvora energije. Naš cilj je da kroz uvođenje inovativnih tehnologija i strogu primjenu ekoloških standarda stvorimo energetski sistem koji će biti otporan na globalne izazove i istovremeno doprinositi ekonomskom rastu.
• Postoji li mapa rudnog bogatstva Crne Gore?
– Crna Gora raspolaže geološkim kartama koje predstavljaju važan osnov za valorizaciju naših mineralnih resursa. Međutim, smatram da je od ključne važnosti da ovaj potencijal bude sistemski obrađen sveobuhvatnom strategijom, koja će na pravi način definisati najbolje modele razvoja ove oblasti.
Na tome već aktivno radimo, razmatrajući koncept strategije koja će obezbijediti racionalno i održivo korišćenje resursa, uz maksimalnu zaštitu životne sredine.
Cilj nam je da kroz ovaj proces stvorimo jasne smjernice za budući razvoj, kako bismo osigurali da prirodna bogatstva postanu pokretač ekonomskog rasta i benefita za sve građane.
Prema mom mišljenju, poseban fokus ove strategije mora biti na njenoj usklađenosti sa izgradnjom kapitalnih infrastrukturnih projektata u državi, jer je od presudne važnosti da eksploatacija mineralnih sirovina prati razvoj infrastrukture, poput saobraćajnih i energetskih sistema. Ovakva koordinacija omogućiće efikasnije korišćenje resursa, smanjenje negativnih uticaja na životnu sredinu i osiguranje sinhronizovanog razvoja svih sektora privrede.
Racionalno upravljanje resursima, uz strogu kontrolu ispunjenja ugovornih obaveza u okviru koncesionih ugovora, biće suštinski dio ovog modela, ali i snažnija borba protiv nelegalne eksploatacije, čime ćemo dodatno osigurati održivost i odgovornost prema prirodi i budućim generacijama.
