– Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa aktivno učestvuje u procesu izrade Prostornog plana Crne Gore. Pokrenuli smo konsultacije sa obrađivačima plana kako bismo sagledali trenutno stanje i osigurali kvalitetan predlog – kazao je ministar.
On je istakao da su obrađivaču plana uputili generalne sugestije iz nadležnosti Ministarstva rudarstva, nafte i gasa, a koje se odnose na skladišta naftnih derivata, gasnu infrastrukturu i mineralne sirovine kako bi osigurali stratešku mogućnost dalje valorizacije prostora u kontekstu upravljanja mineralnim sirovinama i energetima kao što su prirodni gas i naftni derivati.
– Svjesni smo značaja ovog dokumenta za razvoj države, jer dobro osmišljena planska dokumentacija predstavlja osnov za realizaciju ključnih projekata. Uspješan razvoj ovog sektora zahtijeva koordinaciju svih nadležnih institucija i njihovo aktivno učešće u planiranju – kazao je ministar.
Kada je u pitanju zaštita životne sredine i zdravlje građana oni su, kako ističe, prioritet ministarstva kojim rukovodi.
– Smatram da je ključno pokrenuti širok društveni dijalog u koji će biti uključene državne institucije, lokalna administracija, nevladine organizacije i građani. Naš cilj je valorizacija resursa na održiv način koji doprinosi razvoju ekonomije na lokalnom i državnom nivou – kazao je ministar.
Ističe da su identifikovali nedostatak strateških dokumenata kao ključni izazov.
– U tom kontekstu, ministarstvo planira donošenje Strategije razvoja mineralnih sirovina, unapređenju zakonskog okvira i suzbijanju nelegalne eksploatacije. Takođe, radimo na izmjenama i dopunama Zakona o rudarstvu i Zakona o geološkim istraživanjima kako bismo stvorili povoljan poslovni ambijent u skladu s najboljim evropskim praksama. Razumijemo zabrinutost, ali je važno da se diskusija vodi racionalno i na osnovu argumenata – kazao je ministar portalu "Dan".
Za Šahmanovića je neprihvatljivo da uvozimo građevinski kamen dok posjedujemo značajne količine ovog resursa.
– Naša posjeta opštinama na sjeveru države pokazala je da lokalne samouprave prepoznaju potrebu za istraživanjem i otvaranjem kamenoloma kako bi se ubrzali projekti i smanjili troškovi. Važno je pronaći ravnotežu između ekonomskog razvoja, zaštite životne sredine i zdravlja ljudi, uz otvaranje novih radnih mjesta, posebno u sjevernim opštinama – istakao je Šahmanović.
Na pitanje "Dana" da li građanima Crne Gore trebaju rudnici i ko odnosi glavni profit imajući u vidu da su koncesione naknade veoma male, ministar kaže da svaka odgovorna država valorizuje i eksploatiše svoje mineralne resurse.
– Ova oblast je uvijek kroz napredak industrije i tehnologije bila jedan od temelja razvoja, dakle rudnici su potrebni ukoliko se resursi koriste odgovorno, uz adekvatan povrat državi i zajednici. Ako pođemo od jednostavne činjenice da je rudarstvo polazna privredna djelatnost za dobijanje sirovina, jasno je da bez sirovina nema proizvodnje, a samim tim ni novih vrijednosti. Podatak da je trenutno u Crnoj Gori u sektoru rudarstva angažovano oko 3.000 radnika dovoljno govori o značaju ove privredne djelatnosti – kazao je Šahmanović.
On smatra da postoji prostor i značajan potencijal da naše resurse bolje valorizujemo i obezbijedimo, kako je istakao, ne samo veći priliv sredstava u državni budžet, već i nova radna mjesta i mogućnosti za zaposlenje.
– Svjesni smo potrebe da se visina koncesionih naknada, koje su dio prethodnih zakonskih rješenja, analizira i u skladu sa tim predlože eventualne izmjene. Upravo radimo na izmjenama zakonskog okvira kako bi se razmotrila i visina koncesione naknade i osigurala pravičnija raspodjela profita. Cilj nam je da privučemo kredibilne investitore koji će poštovati najviše standarde i osigurati benefite za lokalne zajednice i državu – navodi Šahmanović.
Ističe da se posljednjih nekoliko godina bilježi bolja naplata ovih sredstava.
– Za 2024. godinu naplaćeno je 5 miliona 460 hiljada eura, što predstavlja najveći iznos koncesione naknade za mineralne sirovine – naveo je resorni ministar.
On je portalu dostavio pregled naplate sredstava u protekle četiri godine: 2020/21. god. 3.335.582,09 eura; 2021/22. god. 3.951.326,89 eura; 2022/23. god. 4.519.137,13 eura; 2023/24. god. 5.467.393,07 eura.
