Takav pristup kritikuju iz opozicije jer je, kažu, pokazatelj neodgovorne ekonomske politike, dok iz vlasti smatraju da je jedino rješenje jer je riječ o naslijeđenim dugovima prethodne vlasti.Novac od koji smo već potrošili, a za koji smo se zadužili stiže na naplatu. Najveći dio duga koji bi Crna Gora trebalo da otplati u naredne tri godine odnosi se na emisiju inostranih i domaćih obveznica, zatim rate na kredite - kod kineske EXIM banke za dionicu auto-puta Bar – Boljare i kod Dojče banke iz 2023. kao i rate kredita od Svjetske banke.
- U narednom trogodišnjem periodu, po osnovu otplate duga iz prethodnog perioda, dospijeva oko 2 milijarde eura. Izazovne su 2025. i 2027. godina. U tim godina stiže na naplatu najviše novca - kazala je Andrijana Ulić Rajković iz Ministarstva finansija.
Naredne 792 miliona, a 2027. čak 915 miliona eura dok u 2026. država treba da vrati 265 miliona eura. Dio duga biće otplaćen iz fiskalne rezerve za narednu godinu koja je 350 miliona eura, a ostatak će biti obezbijeđen novim zaduživanjima.
- Ministarstvo finansija pregovara sa Svjetskom bankom u cilju obezbjeđenja garancije koja će služiti kao osnov zazaključivanje kreditnih aranžmana sa komercijalnim bankama u iznosu od 250 miliona eura. Najveći dio nedostajućih sredstava obezbijedit ćemo emisijom obveznica kako na međunarodnom, tako i na domaćem tržištu - istakla je Rajković.
To što će država novim kreditima vraćati stara zaduženja poslanici vlasti kažu da je jedini način da se otplate naslijeđena dugovanja, dok iz opozicije tvrde da je takav pristup posljedica neodgovorne ekonomske politike.
- Da je BDP veći, da imamo veća zapošljavanja u privatnom sektoru, da ekonomija funkcioniše na realnim osnovama, vrlo brzo bismo vratili ono što smo dužni. Naš javni dug će porastina 65, skoro do 70 procenata. To govori o tome da smo mi već sada u problemu kada je u pitanju ispunjavanje ekonomskih kriterijuma za pristupanje Evropskoj uniji - istakao je Nikola Milović iz DPS-a.
- Država mora vratiti ono što se zadužila, a pitanje zašto se to zadužilo, to već bi mogli da neki istražni organi ili specijalno državno tužilaštvo odrade posao. Posebno to veliko zaduženje koje je bilo kada je u pitanju auto-put koje je stiglo na milijardu evra, a početna cijena za tunel auto-puta je bila negdje oko 486 miliona - kazao je Dejan Đurović iz NSD.
Javni dug Crne Gore od nezavisnosti do prije dvije godine imao je trend rasta. 2006. bio je 700 miliona, a najveći je 2020. 4,4 milijarde eura ili 105 odsto BDP-a.
