Evropksim i balkanskim lukama u prethodne dvije godine je bilo velikih zapljena droga kojim "posluju" kakao svjetske tako i balkanske mafije. Brod i dalje ostaje primarno sredstvo kao način za transporta ilegalne pošiljke, voće takođe jedna od opcija za prikrivanje droge. Prema pojedinim analizama, jedna od bitnih ruta šverca droge, posebno marihuane, jeste ruta preko Crne Gore.
Balkanska ruta je odavno uspostavljen koridor trgovine drogom, posebno heroinom, koji u region ulazi iz Turske na putu prema Zapadnoj Evropi. UNODC je prethodno procijenio da 60-65 tona heroina godišnje prođe kroz jugoistočnu Evropu, u vrijednosti više od 960 miliona eura u 2020. godini.
Kako navode iuz Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog kriminala, veliki tokovi heroina prolaze kroz Sjevernu Makedoniju i Srbiju, pri čemu je Niš na jugu Srbije ključno čvorište trgovine.
- Rožaje u Crnoj Gori takođe je identifikovano kao ključni centar za skladištenje i distribuciju heroina. Heroin predstavlja značajnu mogućnost zarade za kriminalne grupe, jer ga usput transportuju, prerađuju, skladište i prepakuju. Kilogram heroina na Zapadnom Balkanu vrijedi otprilike dvostruko više nego u Turskoj i ponovo udvostručava vrijednost kada se prodaje u EU- navode u izvještaju iz GI ( Kristina Amerhauser i Robin Cartwright).
Prema toj analizi, kanabis je najčešće korišćena i zapljenjena droga na Zapadnom Balkanu. Iako je Albanija i dalje najveći proizvođač u regionu, uzgajanje u zatvorenom prostoru zabilježeno je i u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
- Veleprodajne cijene (kanabisa) kreću se od 1.000 eura po kilogramu u Crnoj Gori do 1.550 eura u Bosni i Hercegovini i 1.900 eura u Srbiji, u zavisnosti od kvaliteta i dostupnosti. Profitne marže za kokain su navodno prilično visoke,ali zapljene kokaina u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji ostaju niske. Sintetičke droge se krijumčare u i kroz Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju. Većina dolazi u region iz Holandije, Belgije, Češke i Bugarske, ali su otkrivene i lokalne laboratorije na Zapadnom Balkanu. Zaista, više od 140 laboratorija za sintetičke droge otkriveno je u Srbiji između 2009. i 2019. godine- navode iz GI.
Navodi se i da veći broj zapljena ne može biti samo rezultat povećane dostupnosti, već može biti i posledica povećanog kapaciteta za sprovođenje zakona i nove tehnologije.
Uopšteno je prihvaćeno da se pronalazi samo mali dio pošiljki droga. Ipak, uz veleprodajnu vrijednost droga, brojke pokazuju koji je rizik u pitanju. Kanabis je i dalje najčešće konzumirana droga u sve tri zemlje, iako se navodi da je kvalitet ove i drugih droga nizak. To sugeriše da postoji razlika u profitu za manje operatere koji opslužuju lokalno tržište i veće grupe i mreže aktivne na unosnijim međunarodnim tržištima za koje je Zapadni Balkan tranzitni region.
- Mnoge organizovane kriminalne grupe uključene u trgovinu drogom na Zapadnom Balkanu opisane su kao polikriminalne i uključene u trgovinu raznim vrstama droga. Brzo se prilagođavaju promjenljivim tržišnim preferencijama i ponekad plaćaju u naturi za različite droge (npr. razmijena kanabisa za heroin). To potvrđuju i višestruke policijske akcije u kojima se često zapljeni niz različitih droga- navode iz GI.
