Jedan od glavnih motiva za organizovano uključivanje zločina u kriminal je zarada novca. Stoga, dobar način za smanjenje koristi od kriminalnih aktivnosti jeste oduzimanje prihoda stečenih kriminalom, navodi se u novom izvještaju Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.
Prema navodima tog istraživanja, Zemlje Zapadnog Balkana donose mjere za povećanje svojih kapaciteta za sistematsko oduzimanje i ponovnu upotrebu imovine kriminala, ali izazov ostaje. U izvještaju Globalne inicijative za borbu protiv organizovanog transnacionalnog kriminala, među zemljama kod kojih ostaje prostor da napreduju u ovoj oblasti i daju veći doprinos je i Crna Gora.
BALKANOM TEKU MILIONI EURA ZARAĐENIH ILEGALNO
-Kroz Zapadni Balkan teku milioni evra svake godine kao IFF - novac koji potiče od organizovanog kriminala, korupcije i utaje poreza. Ovi IFF -ovi obeshrabruju javna i privatna ulaganja u infrastrukturu, mogu izopačiti lokalnu ekonomiju i lišiti Vlade potrebnih sredstva za održivi razvoj. Oni takođe nagrizaju sistem krivičnog pravosuđa, slabe državu institucije i dalje podstiču korupciju. Poslednjih godina svih šest zapadnih zemalja Balkan je preduzeo značajne korake u rešavanju IFF -ova. Poseban fokus je stavljen na poboljšanje zaštite novca od mjere pranja novca (PNP ). Većina zemalja regionu uveli relevantno zakonodavstvo o BPPN, stvorili specijalizovana odjeljenja i strategije i ponašanje procjene rizika pranja novca. Sledeći principe saopštene u Ujedinjenim nacijama Konvencija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (poznata i kao Konvencija iz Palerma) i u skladu sa pravnom tekovinom EU, takođe su usvojile mjere omogućiti identifikaciju, praćenje, zamrzavanje i oduzimanje imovine stečene kriminalom, poput imovine, „pokretnih stvari“ (na primjer čamci ili automobili), gotovinu i drugu imovinu-navode u izvještaju.
Oduzimanje imovine stečene kriminalom važno je kako bi se spriječila od pranja u formalnoj ekonomiji ili reinvestirati u druge nezakonite aktivnosti, uz smanjenje nagrade organizovanog kriminala i korupcije. Takođe ima psihološki i simbolički efekat: to pokazuje da kriminal ne isplati.
ŠTETA KOJU PRAVI NOVAC STEČEN KRIMINALOM
-Napori Vlade da promoviše oduzimanje imovina od organizovanog kriminala i korupcije može biti podjeljen na (i vrednovan) tri glavna aspekta: prvo, zakonodavstvo zemalja koje postavlja temelje za Vladine akcije; drugo, implementacija finansijske istrage i sudski postupci koji vode do oduzimanja imovine; i treće, adekvatno ponovna upotreba oduzete imovine. Sve zemlje Zapadnog Balkana imaju zakone koji omogućavaju oduzimanje nezakonito stečene imovine. Međutim, Albanija je jedina zemlja u regionu koja ima i odredbe o oduzimanju imovine u svojim zakonima protiv organizovanog kriminala kojim se mjenja teret dokazivanja tužilaštva okrivljenom i omogućava vlastima da djeluju protiv imovine kriminalaca a ne samo kriminalnih aktera. Osim toga, sve zemlje osim Bosne i Hercegovine imaju zakone koji omogućavaju produženo oduzimanje imovine, koji omogućava oduzimanje imovine koja pripada osuđenom licu kojem zločin može dati ekonomsku korist i/ili okolnosti slučaj ukazuje da je imovina izvedena izkriminalno ponašanje- precizira se u izvještaju.
Svih šest zemalja Zapadnog Balkana ima uspostavljena tijela sa mandatom da upravljaju oduzetom imovinom i objavljuju statistiku o oduzimanju gotovine i imovina.
-Međutim, uprkos postojanju relevantnih zakonskih okvira na snazi, većina zemalja u regionu ima malo praktičnog iskustva sa oduzimanjem imovine. Finansijski i ekonomski aspekti organizovanog kriminala su česti zanemaren u krivičnopravnom procesu. Opšta spremnost za oduzimanje imovina ostaje niska, a neki slučajevi izgledaju kao da jednostavno nestanu. Ispitanici iz regiona su predočili da se čak i osuđenim zločincima rijetko oduzimastečena imovinska korist, jer je oduzimanje imovine neproporcionalno nisko u poređenju sa težinom zločina. Ukupna vrijednost imovine zaplijenjene na teritoriji zemalja Zapadnog Balkana se ne može uspostaviti, s obzirom na tosvaka zemlja ima drugačiji sistem mjerenja i iznošenja podataka. Nakon oduzimanja, nadležne institucije odlučuju kako koristiti sredstva. Generalno, oduzetu imovinu koristi država ili se ona daje civilnom društvu- zaključeno je u analizi Globalne inicijative.
ALBANIJA, BOSNA I SRBIJA POZITIVAN PRIMJER
U praksi, imovina (poput vozila ili drugih pokretnih stvari) koji su oduzeti često godinama stoje u skladištima, gdje se amortizuju. U drugim slučajevima postoji nedostatak transparentnosti o tome šta se dešava sa imovinom koja se "oporavlja".
-Međutim, postoje neka pozitivna iskustva koja treba istaknuti. Albanija ima značajno iskustvo u društvenoj ponovnoj upotrebi imovine. Na primjer, to je stvorio poseban fond za korišćenje novca zarađenog od davanje u zakup oduzete imovine za izdržavanja građanskog društva, aktivnosti protiv trgovine ljudima i žrtve organizovanog kriminala. Kroz inicijativu pod nazivom Konfiskovana sredstva koja se koriste za društvene eksperimente, tj uz podršku Evropske unije, organizacije civilnog društva iz Albanije udružile su se sa organizacijama iz Italije za uspješno pretvaranje tri zaplijenjene imovine u društvena preduzeća-naglašava se u izvještaju.
Kako se navodi kao još jedan pozitivan primjer Bosna i Hercegovina je sdaopštila da je poklonila oduzete gotovinei pokretna sredstva dobrotvornim organizacijama. Srbija je usvojila novi zakon 2016. godine koji je utvrdio da 30% sve oduzete imovine će se koristiti za socijalne i zdravstvene projekte.
CRNA GORA MOŽE UČINITI VIŠE
- Takve dobre prakse pokazuju da je Zapadni Balkan na dobrom putu, ali može se učiniti više - posebno u Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Crnoj Gori, za koje se čini da imaju najmanje iskustva u društvenoj ponovnoj upotrebi imovine. Potrebno je ukazati na značaj oduzimanja imovine kao mehanizma za smanjenje podsticaja za i nagrade organizovanog kriminala i korupcije. Veća regionalna saradnja takođe bi bila od koristi. Trenutno zemlje Zapadnog Balkana imajurazličiti nivoi stručnosti i iskustva o oduzimanju imovine i različiti načini prikupljanja informacija i izvještavanja o oduzetoj imovini. Postoji veći prostor za saradnju i djeljenje dobra prakse. Budući da su skriveni IFF -ovi koji uključuju utaju poreza, korupciju i prihod stečen kriminalom koji su ostvarili građani Zapadnog Balkana ili oprani van regiona, dok su neke strane kriminalci peru svoj novac na Zapadnom Balkanu, treba u potpunosti iskoristiti tip međunarodnog saradnja radi oduzimanja koja je položena iz Konvencije iz Palerma-zaključak je analize.
