Zbog toga se sudi Mitru Kneževiću, Stojanu Albijaniću, Nemanji Miljkoviću, Petru Zolaku, Srđanu Svjetlanoviću, Davidu Banjcu i Stefanu Regojeviću.
Tužilaštvo je zatražilo da sud optužene osudi na kaznu zatvora od po 30 godina. Izricanje presude zakazano je za 25.2.2025. u 8.00 časova.
Advokati iz redova odbrane i optuženi su osporili navode tužilaštva i ukazali da je istraga neprofesionalna. Bili su jednoglasnog stava po pitanju toga da sud treba u ovom slučaju da izrekne oslobađajuću presudu. Više puta su naveli da je vještak medicinske struke kazao da Mrdak nije ubijen iz automatskog oružja, već iz revolvera ili pištolja, a ne kako je navedeno u optužnici. Naveli su da je sud pod pritiskom javnosti i da u ovakom postupku i na osnovu ovakve optužnice i istrage ni porodica Mrdak ne može saznati istinu. Dodali su da je optužnica neprecizna, da njom nije određeno vrijeme izvršenja djela i ko je od optuženih šta uradio.
(Završne riječi tužilaštva u ovom postupku možete pročitati OVDJE)
"Pritvor bitniji od istine":
Advokat Marko Radović, kazao je između ostalog, da je sudu bitnije da su optuženi u pritvoru a ne da se dođe od istine.
- Uvažena porodice Mrdak, tužioče, vijeće, zbog svega što sam vidio moram biti iskren da mi je žao što sam dio ovog postupka. Zbog nezakonitosti koje sam vidio. Oslobađajuća presuda je u ovom postupku jedina ispravna odluka. Rekli ste (sudija) da ste demokratski nastrojeni i ja vas kao takve znam. Ali vas ne znam onakve kakvi ste bili u ovom postupku. Pokazali ste da vam je bitnije da optuženi budu u pritvoru nego da se utvrdi istina koju ima pravo da zna i porodica Mrdak - naglasio je između ostalog advokat Marko Radović.
Advokat Radović je dodao da smatra i da tužilac ne vjeruje u ovu optužnicu. Radović je kazao da je sud odbio sve dokazne predloge odbrane, rizilujući da se neki nikad više neće moći provesti.
- Što se tiče Albijanića, tu nemam ništa novo da dodam u odnosu na kontrolu optužnice i odbranu, jer se ništa nije promjenilo. Za 15 godina još nisam vidio ovakvu optužnicu...Jedina ispravna odluka u odnosu na Albijanića je oslobađajuća presuda. Nisu istinio utvrđene činjenice, čuli ste samo šta VDT ima da kaže. Ni pravno, ni životno to ne ide. Pričinjena je velika nepravda. Niste čuli drugu stranu priče.. ovi ljudi su optuženi za teška krivična djela - ukazao je između ostalog advokat Radović.
"Kroz ovakav postupak neće se saznati istina":
- Šta god mi danas da kažemo mislim da vi već imate odluku u glavi i da ni jedna riječ koju danas izgovorimo neće to promjeniti tu odluku. Ja ne znam kakva je ta odluka ali se nadam da će biti oslobađajuća. Zaista mislim da ste već donijeli odluku, zbog sile dokaza koju je odbrana predložila a vi odbili - kazao je, između ostalog, advokat Vuksanović u obraćanju sudu.
On je dodao da oštećena porodica ima pravo da zna istinu ali da je kroz ovaj postupak neće saznati.
-Uz svo dužno poštovanje, kad se sa ovako lošim optužnicama suočavam, osjećam da postajem loša osoba jer se na način koji je neprimjeran moram suprostaviti. Ovdje epilog može biti samo oslobađajuća presuda.
"Nepravda najgora emocija koju su osjetili okrivljeni":
- Odmah na početku završnih riječi moram da Vam kažem da je nepravda najgora emocija koju su osjetili okrivljeni u ovom predmetu. Saslušanjem nerelevantnih svedoka i dokazima neistinitog sadržaja postavlja se pitanje zašto niko pa ni ovaj sud nije analizirao dokaze u potpunosti, jer je bilo dovoljno čuti svedoke pred ovim sudom i čitanjem njihovih iskaza iz istrage bilo jasno kako se oni ne podudaraju da su kontradiktorni a da su pojedini iskazi uzimati od okrivljenih pod pritiskom tj batinama policije -naveo je između ostalog advokat Srđan Lješković.
Dodao je da su ovom krivičnom procesu došli do faze kada se daju završne riječi, a da nijesu utvrđene sve činjenice, niti provedeni svi dokazi, što će imati posljedice na konačnu odluku.
- Nadalje, ono što je tokom postupka ostalo nejasno jesu i kontradiktornosti navedene u optužnom aktu, a u dijelu povreda kod oštećenog. Dr. Šoć, je u svom izlaganju na zapisniku pred sudskim vijećem konstatovao da su smrtne povrede nastale od pištolja ili revolvera, dok je u optužnom aktu navedeno da su povrede nastale od automatskog oružja. Ako imamo u vidu ovakvu konstataciju, vještaka – obducenta, onda se postavlja pitanje da li je i koje oružje bilo predmet vještačenja, da li su i ako jesi čiji otisci pronađeni na istom, ali i gdje se oštećeni nalazio kritičnom prilikom - ukazao je on i dodao:
"Sud je odbio predlog odbrane a tu činjenicu je morao i mogao utvrditi, koja proizilazi iz iskaza svjedoka sada pok. Dragana Bigovića, koji je naveo da je kada je pozivao Stefana njegov telefon bio isključen, pa se postavlja pitanje zbog čega tužilaštvo i sud, nijesu prihvatili predlog da se vještači listing poziva pokojnog Bigovića, jer bi takvim vještačenjem, a na osnovu podataka sa baznih stanica, nadležni državni organi mogli sa preciznošću utvrditi lokaciju okrivljenog kritičnog dana i da li je Stefanov telefon bio isključen ili ne. A telefon Stefana Regojevića ni jednog momenta nije bio isključen".
- Odbrana se trudila da sve greške tužilaštva budu odstranjene i da se dokaže istina, da riječ pravde bude onakva kakva odgovara humanizmu ovoga društva, ali je sud na svaki mogući način opstruirao rad branilaca dovodeći ih na ulogu dekoracije suda, nezadovoljni što i dekoracija moraju biti. Žao mi je što u ime društva u kojem ste sudije nijeste imali dovoljno strpljena i snage da hladno i analitički sprovedete sve dokaze, na koje su se stranke tokom ovoga postupka pozvale. Gospodo sudije zakon vrijedi samo kada se primjenjuje a da bi se primjenjivao treba svi da ga poštuju. Sud je taj prvi koji treba da ga poštuje - naglasio je između ostalog advokat Lješković u završnj riječi.
On je ukazao da je tužilačka istraga je vođena nepotpuno za odbranu začuđujuće nemarno i površno, pravljene su početničke greške koje ni početnici ne bi počinili. Zašto, da li neko i ko zbog čega je želio da sakrije pravo stanje stvari a druge optuži za to?
- Dokaza za ovo što pišem gospodo sudije ima na pretek u ovom predmetu. Nemojte biti zapanjeni otkud mi toliko smjelosti da napadnem tužilačku istragu jer neko mora da izvuče pouku za ubuduće da se niko ne smije igrati sa tuđim životima a da nemaju ni jedan čvrst dokaz da je neko počinio neko krivično djelo. Vodeći računa o bolu i ugledu pokojnikove porodice, ipak kao branioci ne smijemo dozvoliti u interesu materijalne istine, da se prećuti ono što je istina i da se ne nazove pravim imenom ono što je urađeno. Sud sigurno neće učiniti grešku koju su učinili tužioci. Kada bi postojalo čak i samo priznanje Regojevića dato pod batinama nikšićke policije, ni ono ne bi moglo da posluži za osuđujuću presudu ako ne bi bilo u skladu sa ostalim pratećim dokazima. A ovdje takva situacija nije, svi prateći dokazi idu u prilog okrivljenom - naveo je Lješković i dodao:
"Završiću rečenicom kako je jednom rekao čuveni i poštovani srpski sudija Novica Mutavdžić,,Snaga jedne presude ne ogleda se samo u kažnjavanju krivca već i u oslabađanju nevinog,,".
"Nije sporoveden ni jedan pravno relevantan dokaz":
- Uz najdublje žaljenje porodici oštećenog pok. Mrdaka, dužnost mi je da ukažem da je vođenje ovog postupka, na osnovu ovakve optužnice, koliko optuženima isto toliko i oštećenoj porodici naškodilo, i ta pričinjena šteta,koja traje gotovo četiri godine, nažalost ne može se više nadoknaditi niti ispraviti na bilo koji način. Ovo ističem na samom početku, i s razlogom povlačim paralelu između ovdje optuženih i porodice oštećenih, budući da su i jedni i drugi skupa žrtve nezakonite policijske i tužilačke istrage - kazala je između ostalog advokatica Maja Zeković i dodala:
"Naime, polazeći od činjenice da je ovaj krivični postupak i sam glavni pretres, vođen gotovo tri godine na osnovu nedozvoljene i neuredne optužnice, povodom koje je ovaj postupak morao biti obustavljen još prilikom kontrole od strane krivično vanraspravnog vijeća, budući da ista ne zadovoljava ni činjenično ni procesno obavezujuću formu kao ni sadržaj, to je jasno da ista nije smjela uopšte doći do glavnog pretresa.Ova okolnost dalje indikuje niz drugih deformiteta, a tiču se dakle kako optuženih tako i porodice pok. Mrdaka, budući da se s jedne strane u pritvoru preko tri godine nalaze lica koji nisu izvršioci krivičnog djela, a s druge strane porodica oštećenog je ovakvim radom tužilaštva i policije nažalost navedena na pogrešno zaključivanje o eventualnim krivcima za smrt pok.Mrdaka,kao i kompletna crnogorska javnost, što itekako povlači za sobom ogromne posljedice pa samim tim ovakav rad tužilaštva i policije dobija alarmantnu težinu".
- Obaveza mi je da ukažem da su u konkretnom slučaju u pitanju spisi predmeta preko četiri hiljade strana, da pritom nije proveden niti jedan jedini pravno relevantam dokaz, već se mahom radi o indirektnim dokazima čija sadržina u najboljem slučaju insinuira na poznanstva određenih optuženih između sebe, čime je policija i tužilaštvo lično poznanstvo pojedinih okrivljenih pokušala predstaviti kao centralni dokaz i fokus istrage i da su upravo zbog toga i saizvršioci navedenog krivičnog djela, kao i granične prelaske okrivljenih iz Bosne i Hercegovine, kao direktnu sponu sa izvršenjem ovog krivičnog djela. Dalje, u optužnici je, na šta sam blagovremeno skretala pažnju vijeću, predloženo da se kao dokaz pročita 77 službenih zabilješki bez poslovne oznake, dakle bez broja odnosno evidentiranja istih u djelovodni protokol, kao i iste takve potvrde, što predstavlja pravno nevaljan dokaz koji ne može legitimno da funkcioniše u pravnom saobraćaju, zbog čega sami i tražila njihovo izdvajanje iz spisa. Iz navedenog se jasno izvodi sam po sebi zaključak da su tužilaštvo i policija u odsustvu poštovanja zakona i imperativnih propisa, kao i u odsustvu bilo kojeg validnog dokaza u odnosu na ovdje optužene, pokušali kvantitetom pravno nevaljanih dokaza na kakav takav način nadomjestiti nužan kvalitet dokaznog matetrijala koji je neophodan i prilikom donošenja naredbe o sporovođenju istrage, a kamo li kada je u pitanju podizanje optužnice za jedno od najtežih djela propisanim našim zakonodavstvom - naglasila je advokatica Zeković.
"Nema pouzdane identifikacije predmetnog vozila":
Advokatica Maja Zeković je navela da je dužna da skrenuti pažnju da se na nijednom od pregledanih video zapisa nije identifikovalo na pouzdan način vozilo marke “Nissan Qashqai” kao ni vozilo marke “Citroen Cactus” niti su u ijednom od navedenih vozila idenetifikovana lica.
- Osim toga, svi svjedoci očevici predmetnog događaja opisali su ova četiri lica na veoma sličan način, kao osobe visine preko 185 pa čak i do 198 cm, pri čemu su takođe saglasni da je osoba koja je nosila pušku imala svijetle oči. Kao što sam i tokom postupka ukazivala vijeću više puta, a i neposrednim uvidom je utvrđeno da je moj branjenik nižeg rasta, 170 cm i da ima crne oči, a pritom svaki svjedok očecidac kojeg je sud upitao, naveo je da Nemanja Miljković nije osoba koja je bila na licu mjesta i da ne odgovara opisu - naglasila je ona i dodala.
"Kad je u pitanju tragična posljedica, koja se nažalost dogodila, smrću Ljubiše Mrdaka, prije nego ukažem na najvažniji dio, dužnost mi je da navedem ipak neupitnu činjenicu i objektivnu odgovornost firme “Security Gard Montenegro” zbog smrtne posljedice, budući da su prekršili sve obavezujuće propise zaštite na radu. Naime, iz iskaza svjedoka oštećenog Dragiše Dendića jasno proizilazi da nisu imali adekvatne pancire, da su im postojeći bili pohabani kao i da je veličina bila neodgovarajuća, i da zbog toga Ljubiša Mrdak konkretnom prilikom nije imao pancir. Naveo je i to da su se žalili zbog toga firmi, ali da im ipak nije obezbijeđena odgovarajuća oprema".
- No, ni u svim do sada pobrojanim anomalijama, podmetanjima i nelogičnostima koje su pratile konkretnu istragu, ne iscrpljuje se njena kontroverznost, pa mi je opet zaista obaveza da ukažem da ne postoji neko ko je na bilo koji način uključen u ovaj postupak, a da se nije zapitao kako to da ne postoji video nadzor koji obuhvata prostor iza Pošte 2 i kako je moguće da za samo lice mjesta predmetnog događaja policija nije uspjela da obezbijedi video nadzor. Ovo najprije, zbog proste činjenice da je neprihvatljivo sa aspekta zdravog razuma da ovakav prostor, iza Pošte 2, na kojem se redovno prenosi i po više miliona eura novca, nije obezbijeđen kamerama. Međutim, ono što je izvjesno, jeste da da video nadzor na prodavnici Franca a i ostalim objektima, svakako obuhvata i ovaj dio, koji je upravo lice mjesta predmeta postupka, pa se otvara možda i najvažnije i najozbiljnije pitanje u čitavom ovom postupku, a to je, iz kojih razloga smo ostali uskraćeni za taj jedan jedini dokaz koji ima direktnu vezu sa predmetnim krivičnim djelom, i zašto nijesu izuzete kamere sa najbližeg objekta licu mjesta, a imali smo priliku satima u sudnici da gledamo video materijal kilometrima udaljen od mjesta događaja a nemjerljivim kategorijama od samog predmeta postupka. No svim optuženim i braniocima u ovom postupku, dakako bi odgovaralo da je taj dokaz pribavljen u istrazi, i proveden u dokaznom postupku, međutim pitanje je da li bi provođenje takvog dokaza odgovaralo nosiocu ove istrage - naglasila je advokatica Zeković.
"Vještak vjeruje da predmetno oružije nije ono koje je navedeno":
Istakla je da ovo potvrđuje i opravdava sumnje s razlogom upućene od strane odbrane na rad tužilaštva i policije.
- osebno kod činjenice koja se materijalizovala na samom kraju dokaznog postupka, i to prilikom saslušanja vještaka sudsko medicinske struke dr. Miodraga Šoća, na nastavljenom glavnom pretresu od 10.12.2024.godine. Naime, vještak je u svom usmenom izjašnjenju a odgovarajući na pitanje odbrane naveo da se ne može izjasniti da li su predmetne povrede kod pok.Mrdaka nastale iz pištolja, revolvera ili neke treće vrste oružja, jer to nije u domenu njegovog vještačenja, međutim istovremeno mora da kaže imajući u vidu promjer ulazne rane, da je za pretpostaviti da je predmetno vatreno oružje bilo pištolj ili revolver a ne automatska puška, kako se inače navodi optužnicom - ukazala je ona.
Smatra da je "više nego indikativan dokaz koji otvara niz novih sumnji i pitanja u pogledu cjelokupnog načina usmjeravanja predmetne istrage i pobuda da se po svaku cijenu nastupjela smrtna posljedica stavi na teret navodnim izvršiocima krivičnog djela razbojništvo iz čl.242, a time i najteža kvalifikacija ovog djela, za koju je propisana i najstroža kazna zatvora do 40 godina".
- Naime, u činjeničnom opisu optužnog akta se navodi da je “jedan od okrivljenih ispalio više projektila iz automatske puške, u pravcu oštećenog Ljubiše Mrdaka, od kojih ga je jedan pogodio u predjelu grudi”,od kojih je nastupila smrtna posljedica. Vještak sudsko medicinske struke je pred sudom jasno naveo da imajući u vidu promjer ulazne rane, predmetno vatreno oružje je pretpostavlja bilo pištolj ili revolver a ne automatska puška. Kada se ovome doda činjenica, da u spisima predmeta postoje dokazi da je jedno lice saslušano kao svjedok navelo upravo pred tužilaštvom da je konkretnom prilikom pucalo iz pištolja, to cjelokupan i ovako manjkav i najblaže rečeno kontroverzan način prikupljanja dokaza u ovom postupku, dobija sasvim nov, moram reći zaista uznemirujući i posve netipičan kontekst - smatra advokatica Zeković i dodaje:
"Konačno, u ovom postupku nije proveden niti jedan dokaz koji čak ni na posredan način upućuje na mog branjenika da je izvršio krivično djelo za koje se tereti, pri čemu je opet nužno ukazati da djelo kako je koncipirano predmetnom optužnocom po zakonu nije krivično djelo".
- Takođe, od oko četiri hiljade strana ovih spisa predmeta, dvije i po godine u ovoj sudnici smo satima svjedočili dokazima koji najčešće nisu imali dodirnih tačaka sa predmetom postupka, i kao što sam pomenula pregledanjem obimnog video materijala koji se ne odnosi na bilo koju značajnu okolnost, ali jeste sastavni dio dokazne građe i kao takav predložen od strane tužilaštva - zaključila je ona.
"Sud olako odbio provođenje dokaza koje je odbrana predložila":
- Ono što je krajnje začuđujuće za ovog branioca je da je Sud konačno nakon gotovo dvije godine odbio predmetne predloge obzirom da isti navodno vode odugovlačenju postupka. Da li se radi o odugovlačenju postupka od strane ovog branioca ili Suda i tužilaštva u konačnom će odlučiti ovo ili neko drugo sudeće vijeće. U tom smjeru još jednom najljubaznije molim Sud da preotvori raspravu i izvede predmetne dokaze - kazao je između ostalog advokat Ivan Šljukić i dodao:
"Mjerama tajnog nadzora, a što se može zaključiti iz Naredbe, je osim prisluškivanja telefona bilo obuhvaćeno tajno praćenje, snimanje i sl. i to mjesecima 24 sata dnevno, pa se postavlja logično pitanje da li je Mitar Knežević i pored tako ozbiljnih i opsežnih mjera mogao prebaciti predmetno PMV Nissan, skladištiti ga i čuvati mjesec dana i na dan pljačke predati izvršiocima tog krivičnog djela, a da pritom ne bude spriječen u izvršenju neke protivpravne radnje, naročito kod činjenice zbog čega su bile određene mjere nad njim".
- Na iznenađenje i žaljenje okrivljenog Knežević Mitra i ovog branioca, sud je olako i bez posebnog obrazloženja odbio provođenje dokaza koje je odbrana predložila a na osnovu kojih bi se po ubjeđenju ovog branioca utvrdila stoprocentna nevinost okrivljenog Knežević Mitra i odbacila svaka povezanost istog sa izvršenjem ovog krivičnog djela - smatra advokatv Šljukić.
Navodi optužnice:
Prema navodima optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namjenjen za isplatu penzija. Tom prilikom su ukrali 423.000 eura. Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine. Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom se sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije I nakon pljačke Pošte.
-Iz iznajmljenog stana u Ulici Vuka karadžića, optuženi su imali pogled na parking prostor na kojem se nalazilo vozilo za transfer novca,,Volkswagen Transporter” podgoričkih tabli – navodi se u optužnici.
Optuženi Albijanić je po nalogu okrivljenog Mitra Kneževića sa još jednom nepoznatom osobom iz Bosne i Hercegovine, mimo graničnog u Crnu Goru dovezao džip,,Nissan Qashqai” bosanskih tabli, koji je prethodno nepoznata grupa ukrala u Derventi i na njega stavila lažne tablice. Džip je preuzeo Knežević koji ga je krio do dana oružane pljačke.
U istom periodu, preko graničnog prelaza Sitnica, u Crnu Goru su,,Citroenom Cactus” ušli su Petar Zolak i David Banjac. Pošto su stgli do trajekta, tu ih je čekao Stefan Regojević. Svoj trojici konačno odredište bio je Nikšić, gdje je optuženi Zolak u večernjim satima počeo osmatranje mjesta planirane pljačke kao I trasu puta kojom je nakon razbojništva trebao da se da u bijeg zajedno sa Nemanjom Miljkovićem, Svjetlanovićem i Banjcem.
Prema unaprijed utvrđenom planu, 20. oktobra 2022., oko 9 sati, optuženi su u džipu kaškai čekali radnike obezbjeđenja. Kada se kombi namijenjen prevozu novca i dragocjenosti primakao iza zgrade pošte, tada su naoružani napadači iskočili iz džipa i hitro krenuli ka zadnjim vratima vozila. Uvidjevši da je pljačka u pitanju, Mrdak je pokušao da se suprotstavi, ali tada su razbojnici ispalili nekoliko hitaca od koji h je jedan pogodio Mrdaka u grudi.
Ostalu dvojicu njegovih kolega razbojnici su kundacima izudarali, isprskali biber sprejem, prebacili novac u svoje vozilo i munjevitom brzinom pobjegli. Ubrzo nakon toga policajci su u naselju Grebovice pronašli uništeni džip koji su koristili počinioci. Kako se navodi u otužnici, razbojnici su se potom uputili prema manastiru Ostrog. Banjac je iz,,citroena kaktus” kojim je upravljao Zolak prešao u vozilo Stefana Regojevića koji je ga je odveo na lokaciju za skrivanje a Regojević potom nastavio put prema Budvi.
Istovremeno, Svjetlanović se sklonio u iznajmljeni stan u Ulici IV Crnogorske brigade gdje je uništio garderbu koju su nosili optuženi u oružanoj pljački.
- Garderobu je isjekao i bacio u kanalizaciju, kako bi prikrio i uništio tragove i dokaze koje bi istražitelji mogli povezati sa izvršenjem krivičnog djela a zatim se dao u bjeklstvo – navodi se u optužnici.
Mrdak je preminuo od posljedica povreda grudnog koša koje su mu razbojnici nanijeli iz automatske puške. Preminuo je u Kliničkom centru Crne Gore.
Istražitelji koji su radili na rasvjetljavanju ovog zločina sumnjaju da su optuženi imali informaciju da će otići sa većim plijenom. U trenutku pljačke, prema njihovim informacijama radnici obezbjeđenja trebali su da imaju million i 200 hiljada, ali nijesu prikupili sav novac iz banaka i pošti koji je bio namijenjen raspodjeli penzija.
