Nekoliko neuspjelih pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore većina pravnih stručnjaka opravdava lošim zakonskim rješenjima. Oni smatraju da je taj proces trebao da sačeka usvajanje novog izmijenjenog Zakona o sudovima i Zakona o sudskom savjetu i sudijama. Upravo pojedine norme ova dva zakona regulišu ovu problematiku i izmjenama ta dva zakona sam proces izbora bio bi mnogo jednostavniji.
Naime, radi se na tome da Opšta sjednica Vrhovnog suda, umjesto dosadašnjeg biranja jednog kandidata, ubuduće bira više njih i preloži ih Sudskom savjetu, koji bi, u konačnom, među njima izabrao budućeg predsjednika Vrhovnog suda. Do sada je uloga Sudskog savjeta bila samo da se složi ili ne složi sa izborom jednog kandidata kojeg mu je predložila Opšta sjednica sudija Vrhovnog suda.
Sudski savjet je 31. oktobra raspisao četvrti po redu javni oglas za izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, ali je istovremeno raspisao i oglas za izbor predsjednika Privrednog suda Crne Gore i predsjednika Osnovnog suda u Kotoru. U oglasu piše da kandidat mora da ispunjava uslove predviđene čl. 33 Zakona o sudskom savjetu i sudijama i da oglas traje 15 dana od dana objavljivanja.
Imajući u vidu da su nacrti pomenuta dva zakona još uvijek u proceduri i da je EK o njima treba da da mišljenje koje apsolutno nije obavezujuće, oglas je raspisan po postojećim normama Zakona o sudovima i Zakona o Sudskom savjetu i po njima će se do kraja i sprovesti.
Savjetnik za pravna pitanja predsjednika Vlade Ivo Šoć podsjeća da je izbor predsjednika neophodan, ali bi u ovom trenutku bilo neprimjereno nagađati ko bi mogao da sjedne u predsjedničku fotelju jer je još uvijek nepoznato koji kandidati su aplicirali.
– Opšta sjednica Vrhovnog suda mora da izabere jednog kandidata dvotrećinskom većinom i taj predlog ide ka Sudskom savjetu, gdje takođe mora da postoji dvotrećinska većina. Taj proces izbora predsjednika najviše sudske instance, prilično je otežan po postojećoj proceduri i zakonskim rješenjima – smatra Šoć.
Ovako se kandidat izabran dvotrećinskom većinom predlaže Sudskom savjetu po sistemu "uzmi ili ostavi".
Sličnog stava je i aktuelna predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer, koja je više puta ukazala da je loše zakonsko rješenje jedan od razloga što još uvijek nije izabran predsjednik Vrhovnog suda.
– Nedležnost Sudskog savjeta je da bira, ali do njega stigne samo jedan kandidat i u suštini nema biranja. Sa kandidatima koji se prijave razgovor se obavlja pred Opštom sjednicom Vrhovnog suda, a oni mogu samo jednog da predlože, što znači da mi razgovaramo samo sa jednim čovjekom – kazala je Simović Zvicer.
Ona je podsjetila da je Ministarstva pravde još dok je na njegovom čelu bio Vladimir Leposavić ušlo u proces za promjenu načina izbora i da je još tada predloženo da Opšta sjednica Vrhovnog suda predloži najmanje dva kandidata.
