SAD dostavile „Anom”, a ne priznaju ga kao dokaz

Dokazi prikupljeni preko "Anom" aplikacije pravno su nevaljani jer ne postoji potvrda ko je izdao naredbu za praćenje osumnjičenih, odnosno ko je "treća zemlja" koja je FBI dostavila te podatke.

Tako glasi obrazloženje vijeća Višeg suda u Podgorici koje je po drugi put izuzelo "Anom" dokaze iz optužnice protiv devetorice optuženih za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Optuženi su Milan Janković, Toni Junčaj, Darko i Božidar Vukčević, Slađan Đinović, Spasoje Zlatičanin, Alen Đoljević, Filip Krstonijević i Milan Milović. Odluku je donijelo vijeće kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, a članovi su bili Zoran Radović i Boris Savić.

Kao i prethodnog puta kada su izuzeli "Anom" prepiske iz spisa predmeta, koje rješenje je ukinuo Apelacioni sud, vijeće je utvrdilo da je na osnovu dostavljenih spisa utvrđeno da je SDT-u sporne dokaze dostavio FBI, odnosno Sjedinjene Američke Države. Odbrana je tražila da se prepiske izuzmu iz dokaznog materijala, navodeći da su pravno nevaljane, a advokat Nikola Ivanović dostavio je sudu dvije presude suda u Njemačkoj kojim su iz istog razloga takvi dokazi označeni kao nevaljani. Američko Ministarstvo pravde odgovorilo je na dopis SDT-a tvrdeći da ne znaju ko je FBI dostavio sporne prepiske, pa se ne zna na osnovu čije naredbe su osumnjičeni priskuškivani. Ovog puta išli su i korak dalje u obrazloženju svojih tvrdnji da "Anom" ne može biti zakonit dokaz. U rješenju su naveli i dopise iz SAD u kojima je izričito navedeno da ta zemlja ne dozvoljava suđenje svojim državljanima na osnovu dokaza sa "Anom" aplikacije. Ističu da je za donošenje odluke od značaja i ono što je konstatovano u odgovoru nadležnih organa SAD na obje zamolnice.

Jasno da SDT ni u budućnosti neće pribaviti tražene dokaze

Vijeće Višeg suda naglasilo je da ne dijeli mišljenje Apelacionog suda da je preuranjen zaključak da je "Anom" u ovoj slučaju pravno nevaljan dokaz. Napomenuli su da je prethodnom odlukom optužnica SDT-u vraćena na dopunu, uz jasno date upute šta je potrebno pribaviti kako bi se ispitala zakonitost dokaza. Naveli su da ni Apelacioni sud ne daje jasne razloge u pogledu preuranjenosti, u smislu koje to radnje treba preduzeti i koje činjenice utvrditi kako bi stanje stvari bilo bolje razjašnjeno za donošenje odluke i kako bi Viši sud na osnovu toga mogao eventualno dati dodatne razloge.

– Iako je o ovome bilo riječi, sud ponavlja da je evidentno da su svi pokušaji SDT-a da obezbijedi relevantnu dokumentaciju koja bi potkrijepila navode da se radi o pravno valjanom dokazu, odnosno iz koje bi se utvrdilo da je isti pribavljen u skladu sa procesnim i materijalnim zakonodavstvom "treće zemlje" bili bezuspješni i da je u potpunosti izvjesno da ni u budućnosti neće biti moguće pribaviti takvu dokumentaciju, navode iz suda.

U odgovorima je navedeno da se četvrti Amandman Ustava SAD ne primjenjuje na korisnike "Anom" platformi koji nijesu bili državljani SAD i nijesu se nalazili u toj zemlji, te da se nijedna poruka razmijenjena između stranih korisnika nije realizovala preko infrastrukture Amerike, tako da nijesu bile podložne Zakonu o prisluškivanju i praćenju, te čl. 2510 i nadalje Krivičnog zakonika SAD.

Šverc 22 tone kokaina: SKY sporan i na suđenju Gogiću u Njujorku

– Iz ovoga se može zaključiti da pribavljene komunikacije "Anom", a koje bi se odnosile na američke državljane, zatim komunikacije koje su ostvarivane sa teritorije te države, ili, ukoliko bi bila korištena infrastruktura te države, ne bi bile pribavljene u skladu sa zakonima i Ustavom SAD, kada su u pitanju osnovna ljudska prava koja propisuje četvrti amandman te države i pravila o prisluškivanju, što znači da se ovi podaci i sadržina komunikacija na teritoriji te države ne bi mogli koristiti kao dokaz u krivičnom postupku protiv američkih državljana, već je poznato samo da se krivični postupci u toj zemlji vode protiv lica koja su drugim licima omogućila ostvarivanje navedenih komunikacija u kriminalne svrhe. To je još jedan argument koji je opredijelio ovaj sud da navedene dokaze ne prihvati kao pravno valjane, jer oni očigledno ni u SAD to nijesu kad su u pitanju njihovi državljani, a sve i da jesu, to ne bi značilo da bi bili pravno valjani i u našem pravnom sistemu jer je i dalje ostala nepoznata "treća zemlja", piše u odluci.