I dok aktivisti traže bolju saradnju u procesuiranju ratnih zločina, iz SDT-a su nam saopštili da su već preduzeli određene korake.
Novinar Luka Brailo prisjeća se 6. decembra 1991. kao paklenog dana. Tada je poginulo 19, a ranjeno 60 osoba. Bilo je to najteže granatiranje Dubrovnika koje je izvršila Jugoslovenska narodna armija, podsjeća TVCG, prenosi portal RTCG.
Brailo kaže da je bilo užasnih požara i stradanja u gradu.
- Ne samo u gradu. Kod hotela Liberta su vatrogasci poginuli, poginuli momci branitelji -kaže Brailo.
Ovo je pravdano sloganom ‘Rat za mir‘. O tome, ali i detaljima ratnih operacija, slušali su učesnici studijske posjete Dubrovniku.
Sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore Ana Vuković kaže da ne postoji rat za mir.
- Svaki rat je apsurdan, pa i ovaj na našim prostorima. Moramo se zapitati da li je nakon izvinjenja naše društvo prestalo da ćuti - kaže Vuković.
Amina Murić iz Građanske alijanse navodi da ne treba nevladine organizacije da organizuju ovakve studijske posjete.
-Već radi procesa pomirenja i radi budućeg procesuiranja ovakvih ratnih zločina da je potrebno da i sama država pokrene ovakve inicijative - kaže Murić.
A dok se traži pomirenje, jedan od naših sagovornika smatra da smo i nakon 33 godine daleko od pravde.
-Kada govorimo o procesuiranju zločina koji su počinjeni na području Dubrovnika, zapravo nevjerovatno je osim dvije presude u Hagu, koje su donijete isključivo i samo za napad od 6.12. i nekoliko optuženih i osuđenih u Crnoj Gori za maltretiranje zarobljenih dubrovačkih branitelja u logoru Morinj, zapravo ništa drugo se ne događa - kaže Eugen Jakovčić, aktivista za ljudska prava.
A da bi se događalo, neophodna je, kaže Jakovčić, bolja saradnja nadležnih organa Crne Gore i Hrvatske.
-Zašto kolege tužitelji iz Crne Gore ne traže dokaze i cijeli predmet u Podgorici, s obzirom da ne možemo izručivati naše državljane jedni drugima - dodaje on.
S druge strane, specijalna tužiteljka Tanja Čolan-Deretić ističe da su nadležnom organu Hrvatske uputili zahtjev za ustupanje određenih predmeta, formiranih protiv državljana Crne Gore.
Ističe da za sada nemamo odgovor.
-Ali moramo imati u vidu da je kratko prošlo od vremena kad smo mi uputili zahtjev. Jer je zahtjev upućen tokom oktobra mjeseca ove godine- navodi ona.
Specijalna tužiteljka ističe i da su kolegama iz Hrvatske uputili zamolnice za pružanje međunarodne pravne pomoći.
-To su, da kažem, aktivni predmeti, pa o njima ne mogu mnogo reći. Ali, uglavnom, imamo upućene zamolnice prema Hrvatskoj za neke predmete koji su kod nas u fazi izviđaja, odnosno istrage- kaže ona, navodeći da u odnosu na te zamolnice još uvijek čekaju odgovor.
Na Dubrovačkom području poginulo je, da podsjetimo, 116 civila.