Većina država priznala je Hrvatsku do kraja rata, odnosno do 31. decembra 1995. godine, a te godine priznanja su stigla i od najvećih svjetskih sila – SAD, Rusije i Indije.
Relativno nedavno Hrvatsku su priznale Somalija (februar 2022), Centralnoafrička Republika i Togo (septembar 2023).
Tri države, ipak, ni dan danas nisu zvanično uputile priznanje, niti uspostavile diplomatske odnose sa Zagrebom. To su Butan, Niger i Tonga i sve su članice Ujedinjenih nacija.
Među njima je do nedavno bila i Liberija, koja je 26. septembra prošle godine uspostavila diplomatske odnose sa Zagrebom. Ona spada u pedesetak država koje nikada nisu donijele odluke o priznanju, ali su uspostavile diplomatske odnose, što se u međunarodnim odnosima tretira kao priznanje.
Mnogi su kašnjenje afričkih država u priznanju nezavisnosti Hrvatske tumačili dobrim odnosima koje su te zemlje nekada imale sa Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom. Istaknuti hrvatski diplomata Budmir Lončar je, međutim, objašnjavao da to nije razlog.
„Ove zemlje nisu prisutne u međunarodnim odnosima, niti su politički aktivne. Nema, dakle, političkog razloga zbog kojeg nisu priznale Hrvatsku. Tu je više riječ o nekakvoj inertnosti ili nemarnosti, a Hrvatska, vjerojatno, nije stigla da sve te zemlje animira“, rekao je Lončar 2017. za Slobodnu Dalmaciju.
On je tada istakao da teza o bliskosti sa SFRJ ne „pije vodu“ jer su i neke druge države, vrlo aktivne u Pokretu nesvrstanih, u samom početku priznale Hrvatsku. Među njima su bili Egipat i Indija.
„To su marginalne zemlje, koje nisu aktivne te možda sve imaju tek po desetak predstavnika u svijetu“, dodao je Lončar, komentirajući države koje nisu priznale Hrvatsku.
Druge hrvatske diplomate su naglašavale da je priznanje izostalo od zemalja koje su u diplomatskim odnosima uglavnom okrenute svojim susjedima i koje nemaju razgranatu mrežu diplomatskih misija po svijetu.
Tako Niger, na primjer, nema ambasade čak ni u svim afričkim državama, a kada je Evropa u pitanju, svoje diplomate poslali su u Belgiju, Dansku, Francusku, Njemačku i Italiju.
Minijaturno ostrvsko kraljevstvo u Polineziji, Tonga, ima još manje diplomatskih predstavništava u svijetu. Kao dio Komonvelta ima uspostavljene diplomatske odnose samo sa Ujedinjenim Kraljevstvom u Evropi.
Kraljevina Butan je posebno zanimljiva po tome što, iako je postala članica Ujedinjenih nacija 1971. godine, nema uspostavljene diplomatske odnose ni sa jednom stalnom članicom Savjeta sigurnosti (SAD, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo). U pitanju je namjerna samoizolacija koju je Butan uspostavio kako bi eliminirao strani uticaj na zemlju.
Kraljevina ima diplomatske odnose sa 56 država, među kojima su Srbija i Slovenija, a ambasade u Bangladešu, Belgiji, Indiji, Kuvajtu, Australiji i Tajlandu. Međutim, u prestonici Thimphu svoje ambasade imaju samo Bangladeš, Indija i Kuvajt, prenosi N1.
