/ SHUTTERSTOCK - ANOM, SHUTTERSTOCK
24/01/2025 u 14:04 h
Marija PalibrkMarija Palibrk
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
Slušaj vijest
StoryEditor

Stav advokata koji su angažovani u "Anom" predmetu: Državu će skupo koštati "preskakanje" kontrole optužnice

Specijalno državno tužilaštvo uporno se drži stava da su dokazi prikupljeni sa Anom aplikacije zakoniti, dok je Viši sud u Podgorici izričit da je riječ o pravno nevaljanim dokazima jer nema potvrde ko je izdao naredbu za prisluškivanje, niti koja zemlja je dostavila spise, što je po zakonu obavezno.

S druge strane, Apelacioni sud Crne Gore, čija uloga je da "izmiri zavađene strane" i utvrdi pravo stanje stvari, iznosi pomalo zbunjujući stav da u fazi kontrole optužnice nije neophodno utvrditi jesu li dokazi pravno valjani. Za to vrijeme sve je glasniji stav javnosti koji se provlači mjesecima: "Jasno je da sjutra svi možemo biti uhapšeni, pritvoreni i optuženi na osnovu dokaza za koje je definitivno upitno da li su pravno valjani, da li je njihova vjerodostojnost potvrđena, da li su podložni podmetanjima". Sagovornici "Dana", advokati Nikola Ivanović i Stefan Jovanović, koji postupaju u oba "Anom" predmeta pred podgoričkim Višim sudom, izričiti su da se pravna valjanost dokaza mora utvrditi u fazi kontrole optužnice. Napominju da su okrivljeni u ovim predmetima u pritvoru duže vremena, čak i preko dvije godine.

Advokat Vuksanović: Ako "ANOM" bude tretiran kao dokaz, onda Viši sud prestaje da postoji

Advokat Jovanović podsjeća da je u oba predmeta u kojima Anom egzistira kao dokaz Viši sud dvaput izuzimao sporne prepiske, s jasnim uputstvima šta treba doraditi.

SAD dostavile „Anom”, a ne priznaju ga kao dokaz

– Tužilaštvo nije odgovorilo na te naloge, nisu uspjeli da nabave naredbu koja ide u prilog ovoj aplikaciji, niti su uspjeli da imenuju "treću zemlju" u kojoj se nalazi server. Ukoliko nema naredbe, ni odbrana, a što je još važnije, ni sud nijesu u mogućnosti da ispitaju pravnu valjanost dokaza – kazao je Jovanović.

Naglasio je da u predmetu u kojem on postupa pritvor okrivljenima traje duže od dvije godine.

– Njima reći da je nešto preuranjeno zaista je neprihvatljivo. Takođe, odluka sudija Višeg suda je školski primjer primjene ZKP- a, pa je neosnovano reći da je to preuranjeno. S druge strane, ako se optužnica pod nekom vrstom pritiska potvrdi i postupak teče godinama, a okrivljeni se sve vrijeme nalaze u pritvoru, i ako naknadno "shvatimo" da se radi o pravno nevaljanom dokazu, doći ćemo u situaciju da okrivljenima isplaćujemo velike odštete – upozorio je Jovanović.

Vrhovni sud će zauzeti stav kada budu postupali

Iz Vrhovnog suda Crne Gore su ukazali da sporna pitanja oko tumačenja pravne valjanosti dokaza sa Anom aplikacije do sada nijesu sadržana ni u jednom krivičnom predmetu koji se vodi kod njih, pa samim tim nijesu ni mogla biti predmet raspravljanja od strane krivičnog odjeljenja tog suda, pa bi odgovor na naša pitanja predstavljao prejudiciranje stava suda.

– Podsjećamo da je Vrhovni sud Crne Gore, shodno čl. 124 Ustava Crne Gore, najviši sud u Crnoj Gori, koji u okviru svoje nadležnosti obezbjeđuje jedinstvenu primjenu zakona od strane sudova i vrši druge poslove propisane zakonom. Postupajući u okviru svoje nadležnosti, Vrhovni sud Crne Gore će, radi obezbjeđivanja jedinstvene primjene zakona, raspraviti sva sporna pitanja koja nastaju u sudskoj praksi, o čemu će u svojim odlukama iznijeti adekvatan stav – saopštili su "Danu" iz Vrhovnog suda.

Pojasnio je da nije dužnost Višeg suda, koji kontroliše optužni akt, da traži odgovore na sporna pitanja oko aplikacije, već to treba da radi istražni organ, odnosno SDT.

– Duže od dvije godine SDT ne daje odgovore na postavljena pitanja, i zbog toga je stav da je nešto preuranjeno besmislen i neprihvatljiv – izričit je Jovanović.

Rok za presudu ističe, a optužnica nije ni potvrđena

Većina okrivljenih u predmetima u kojima sudovi zauzimaju različite stavove o ocjeni pravne valjanosti dokaza, jasno je, izaći će na slobodu jer im u roku od tri godine neće biti izrečena prvostepena presuda. Upravo taj zakonski rok od tri godine za izricanje presude u poslednje vrijeme je označen kao glavni razlog što je veliki broj optuženih, pa i članova kriminalnih grupa, na slobodi, zbog čega je i nastavljen rat klanova. Međutim, ovi primjeri dokazuju da pritvor traje toliko ne samo zbog suđenja, već i zbog sporenja između sudova oko osnovnih pravnih stvari.

Ove nedoumice ne pojavljuju se samo u predmetima zasnovanim na dokazima sa nekada šifrovanih aplikacija, već i u drugim slučajevima koji u spisima predmeta sadrže dokaze prikupljene primjenom mjera tajnog nadzora. Takav je slučaj i sa optužnicom protiv Novljanina Miljana Mandrape, koji se tereti za međunarodni šverc 250 kilograma konoplje.


On i njegov kolega Ivanović kao bitnu činjenicu navode to da je ovaj dokazni materijal dobijen od SAD, koje ga nisu koristile u postupcima protiv svojih državljana.

– Iznenađen sam pravnim rezonovanjem Apelacionog suda povodom odluke Višeg suda u Podgorici o izdvajanju dokaza, odnosno prepiski sa Anoma. Naravno, Viši sud je ponovio svoju odluku, detaljno, jasno, precizno, na punih 12 stranica, dajući najupečatljivije moguće razloge zašto se ovakav dokaz ne može i ne smije koristiti u sudskom postupku – kazao je Ivanović.

Naglašava da je upravo kontrola optužnice trenutak kada treba izdvojiti pravno nevaljane dokaze, ukoliko postoje, kako se ne bi ulazilo u proces suđenja sa takvim materijalom u spisima predmeta.

 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
24. januar 2025 14:10