Zahtjev za zaštitu zakonitosti podiže se na odluke u prvosnažnim predmetima. Vrhovno sud može da utvrdi da je zahtjev osnovan, odnosno da je došlo do povrede zakona u korist okrivljenih. Ipak, odluka se uglavnom ne može promijeniti, već se samo konstatuje da je došlo do povrede zakona.
– Tokom 2024. godine, Vrhovno državno tužilaštvo podiglo je 19 zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Vrhovni sud donio je odluku u 14 predmeta, dok u pet predmeta odluka još nije donijeta. Od 14 predmeta u kojima je odluka donijeta, 12 zahtjeva je usvojeno, dok su dva odbijena. Zahtjev za zaštitu zakonitosti, kao vanredni pravni lijek, u skladu sa zakonom, Vrhovno državno tužilaštvo podiže protiv pravosnažnih sudskih odluka i protiv sudskog postupka koji je prethodio tim pravosnažnim odlukama ako je povrijeđen zakon – saopšteno je "Danu" iz VDT-a, kojim rukovodi Milorad Marković.
Napomenuli su da je u pitanju postupak koji je važan kako za sudove i tužilaštva, kao pokazatelj modela za postupanje, tako i za poštovanje ljudskih prava.
– Ovaj vanredni pravni lijek važan je za uspostavljanje sudske i tužilačke prakse i zaštitu ljudskih prava. Podizanjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti i donošenjem odluka Vrhovnog suda daju se smjernice državnim tužilaštvima i sudovima na koji način moraju primjenjivati zakone – dodali su iz VDT-a.
Tokom prethodne godine javnost je primijetila znatno veći broj zahtjeva za zaštitu zakonitosti nego ranijih godina. U nekoliko slučajeva pomenuti pravni lijek usvojen je u predmetima u kojima je utvrđeno da je zakon povrijeđen u korist "kavačkog klana", odnosno odbjeglog Radoja Zvicera i njegovih saradnika.
Vrhovni sud je u jednoj od odluka utvrdio da je zakon povrijeđen odlukom da nema mjesta optužbi protiv Radoja Zvicera, Milana Vujotića i Slobodana Kašćelana da su 2020.godine pokušali da ubiju sada pokojnog šefa "škaljarskog klana" Jovicu Vukotića. Takođe, usvojen je zahtjev VDT-a kojim je utvrđeno da je vijeće Višeg suda povrijedilo zakon u korist okrivljenog šefa "kavčana", odlukom da u žalbenom postupku ukine privremenu mjeru obezbjeđenja i zabrane korišćenja i raspolaganja nekretninama za koje se osnovano sumnja da su stečene kriminalnom djelatnošću. Riječ je o pet nekretnina u Podgorici ukupne površine 363 metra kvadratna. Pomenute odluke ostale su nepromijenjene, a iako je utvrđeno da su sudovi griješili u korist Zvicera i njegovih saradnika, nije pokrenuta istraga kako bi se utvrdilo da li je neka greška možda bila i namjerna.
Nakon usvajanja zahtjeva za zaštitu zakonitosti, jedan sudija se našao na optuženičkoj klupi. Naime, sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak optužen je da je zloupotrijebio službeni položaj u predmetu u kojem je postupao kao jedan od sudija, a koji je vođen protiv dvije službenice jedne banke u Kolašinu. Nakon osuđujuće prvostepene presude, vijeće bjelopoljskog Višeg suda donijelo je rješenje da je došlo do zastare, iako ona ne može nastupiti za djelo za koje su se teretile. Tužilaštvo je podiglo zahtjev za zaštitu zakonitosti, a kada je utvrđeno šta se dogodilo, protiv sudije je pokrenut krivični postupak.
