Piše: Nina Agraval za Njujork tajms
Doktorka Ratmer je pretpostavila da su ovi pacijenti nesrazmjerno mnogo upućivani u velike centre za liječenje karcinoma, poput njenog. Međutim, kada su istraživači iz Nacionalnog institura za kancer objavili izvještaj prema kojem je stopa 14 vrsta kancera porasla među osobama mlađim od 50 godine, u periodu između 2010 - 2019, pokazalo se da njeno opažanje nije slučajno.
"Shvatila sam da je ono čemu sam svjedočila bio trend koji je svuda prisutan", kazala je dr Ratmel, bivša direktora Nacionalnog Instituta za kancer, a koja sada vodi onkološki program u državi Ohajo. Podaci iz izvještaja su zapanjujući.
"Mijenjaju mi doživljaj i same bolesti koju izučavam decenijama", rekla je.
Godinama brojne studije i novinski članci ukazuju na sve višu stopu "karcinoma ranog početka" koji se u medicini uglavnom definišu kao karcinomi koji se javljaju kod odraslih u mlađoj dobi, tačnije, prije pedesete godine. Ali učestalost ove pojave u različitim periodima i na različitim mjestima, i koja obuhvata desetine različitih tipova karcinoma, konačno postaje očigledna.
Rani počeci su još uvijek rijetki. Ipak, podaci pokazuju da je stopa obolijevanja na globalnom nivou porasla od devedesetih godina, kao i da ima na hiljade novih slučajeva svake godine. Na primjer, 2019. godine, bilo je 4800 više slučajeva raka dojke kod mladih pacijentkinja u SAD nego što bi ih bilo da stopa iz 2010. godine nije porasla.
Ovaj porast može se pripisati nedovoljnom skriningu i boljoj detekciji (dijagnostici). Ali, naučnici kažu da da ima znakova da se nešto još i nešto više dešava i sve više usmjeravaju svoj rad i svoja nastojanja otkrivanju šta je to tačno.
Promjene načina života započete i prije više decenija mogu igrati ulogu
Istraživači karcinoma često ukazuju na istorijski trenutak promjene: pedesete godine.
Kod osoba rođenih tih godina, zapažena je viša stopa karciona ranog početka tokom devedesetih godina. Rizik je rastao sa svakom narednom generacijom: na primjer, osobe rođene 1990. godine imaju dva do tri puta veći rizik od pojedinih karcinoma u poređenju sa onima rođenim 1955. godine.
Ova posljedica koja se povezuje sa godinom rođenja upućuje na to da životna sredina i način života stoje iza porasta slučajeva karciona u mlađoj dobi, kažu naučnici.
Mnogo stvari povezanih sa životnom sredinom i svakodnevnim životom počele su da se dešavaju u posleratnim godinama, naročito u zemljama sa visokim životnim standardom, kaže dr Šuđi Ogino, načelnik molekularne patološke epidemiologije bolnice u Bostonu. Manje smo fizički aktivni. Jedemo više procesuiranu hranu i unosimo više šećera. Gdje god se okrenemo nailazimo na plastiku i nerazgradive hemikalije. Čak i spavamo manje.
Svi ovi faktori mogu imati veze sa karcinomom ranog početka, ali je još uvijek rano konstatovati koji je odgovoran za to, ako je zaista tako, kaže dr Jin Cao, vanredni profesor hirurgije na Univerzitetu u Vašingtonu i lider glablne studije o ranom karcinomu debelog crijeva.
"Prepoznavanje novih faktora rizika za karcinom je veoma izazovan zadatak", kazala je dr Cao. Istorijski gledano, trebalo je dugo vremena i mnoštvo dokaza da se upostavi veza neophodna za dokazivanje toga da pušenje izaziva rak pluća.
Ipak, dokazi koji povezuju gojaznost, alkohol i lošu ishranu sa karcinomima ranog početka su prilično jaki, kaže dr Cao. Ovo su trendovi na nivou populacije koji odražavaju našu životnu sredinu i izloženost tim faktorima.
Nije jasno kako gojaznost povećava rizik od raka, ali naučnici vjeruju da može imati veze sa sveukupnim metaboličkim funkcionisanjem, insulinskom rezistencijom, promjenama crijevne flore i hroničnim upalama. Alkohol može štetiti DNA i povećati nivo estrogena, što utiče na neke vrste raka dojke. Istraživanja pokazuju da se i način konzumiranja alkohola promijenio, na način da je sve više žena počelo više da pije alkohol.
Pregledanjem skoro 15 miliona slučajeva raka u SAD utvrđeno je da je pojava 6 od 12 karcinoma, povezanih sa gojaznošću, porasla kod mladih ljudi između 1995. i 2014. godine uz veći skok kod mlađih generacija. Rak debelog crijeva je jedan od najčešćih i najviše izučavanih tipova karcinoma ranog početka. U istraživanju iz 2018. godine, Cao i njene kolege analizirali su podatke čak 85 hiljada medicinskih sestara u periodu od 20 godina. Otkrili su da je kod gojaznih žena postojala skoro duplo veća mogućnost obolijevanja od karcinoma debelog crijeva, nego kod onih sa zdravom kilažom.
Reproduktivne promjene imaju uticaj na karcinom dojke
Djevojčice u Sjedinjenim Američkim Državama sad dobijaju prvu menstruaciju sa 11 ili 12 godina; nešto ranije nego one rođene pedesetih godina. Žene prolaze prvu trudnoću u prosjeku sa 27 godina, u odnosu na prosjek od dvadesetak godina za žene rođene pedesetih. Ovaj veći razmak može biti jedan od razloga zbog kojih ima više slučajeva raka dojke kod mladih žena, kažu naučnici.
Sa svakim menstrualnim ciklusom, nivo hormona kod žene raste i pada, a ćelije dojke se šire, množe i grče, kaže dr Širin Loi, profesorica onkologije u Melburnu. Ponavljanje ovih ciklusa dijeljenja ćelija mogu biti osnov za mutacije.
U periodu između prve menstruacije i prve trudnoće, ćelije su naročito podložne štetnom izlaganju, na primjer, zračenju, alkoholu ili metaboličkoj disfunkciji, kaže dr Grejem Goldic, epidemiolog i pomoćnik direktora za prevenciju i kontrolu na Univerzitetu u Vašingtonu.
Istraživanja pokazuju da tokom trudnoće i dojenja broj imunoloških ćelija u dojkama raste i pružaju zaštitu od potencijalnih kancerogenih ćelija, kaže dr Kamila dos Santos, profesorica u jednoj laboratoriji u Njujorku. Nakon što majka podoji bebu, mliječne ćelije kod majke umru i iščisti ih imuni sistem, što smanjuje broj mutiranih ćelija u organizmu. Preostale ćelije onda obnavljaju DNA.
"Čitav taj proces povoljno utiče na dojku", kaže Loi.
Ali uz društvene promjene u pogledu trudnoće u kasnijim godinama i manjeg nataliteta, žene su sklone štetnim posljedicama ovog prirodnog procesa duži period, a iskuse manje zaštitnih benefita. Šteta povezana sa DNA nakuplja se tokom dvadesetih godina i naročito je opasna "zato što se na to dodaje još čitav životni vijek" tokom kojeg se može dobiti karcinom, kaže Goldic.
Originalni članak objavio je Njujork tajms.
c.2025 The New York Times Company
