Posvećen je podizanju svijesti o jednoj od najrasprostranjenijih, ali i najpotcjenjenijih hroničnih bolesti disajnih puteva. Često se naziva "tihi ubica", jer pacijenti početne simptome pripisuju starenju ili dugogodišnjem pušačkom stažu, zbog čega se bolest često otkriva tek kada je već došlo do ozbiljnog oštećenja pluća, kaže za Kurir dr med. Nikola Piljić, doktor medicine, doktorand, osnivač i predsjednik Nacionalne inicijative nepušača Srbije.
Alarmantne brojke
HOBP pogađa oko 480 miliona ljudi širom svijeta, što je oko 10–11% odrasle populacije
Svake godine od ove bolesti umre više od tri miliona ljudi, što je svrstava među vodeće uzroke smrti globalno
Procjena je da u Srbiji ima između 400.000 i 600.000 osoba sa HOBP-om
Aktivni skrining u Srbiji među osobama starijim od 40 godina otkrio je da čak 22% onih koji spadaju u rizičnu grupu već ima HOBP
"Hroničan kašalj, iskašljavanje sluzi, otežano disanje, zviždanje u grudima i brzo zamaranje tipični su za HOBP. Procjenjuje se da u Srbiji od ove bolesti boluje više od pola miliona ljudi, a značajan dio njih dijagnozu dobija tek u uznapredovaloj fazi, što otežava liječenje i ozbiljno narušava njihov kvalitet života", upozorava dr Piljić.
Pol i HOBP
U prošlosti se smatralo da je HOBP pretežno bolest starijih muškaraca, što je odražavalo visoku učestalost pušenja u toj populaciji.
"Međutim, sa porastom broja pušača u ženskoj populaciji, epidemiološka slika se značajno promijenila, te se HOBP danas sve češće dijagnostikuje i kod žena. Studije sugerišu da su respiratorni putevi žena osjetljiviji na štetne efekte pušenja i da se kod njih češće razvijaju teži oblici bolesti, čak i pri manjem broju popušenih cigareta", objašnjava doktor.
Obratite pažnju na simptome
Simptomi HOBP-a najčešće uključuju:
dugotrajan kašalj sa sluzavim ispljuvkom
otežano disanje, naročito pri naporu
šištanje u grudima
osjećaj da ne možete da udahnete "do kraja"
plavičastu boju usana ili prstiju
širenje grudnog koša ("bačvast grudni koš") kod uznapredovalih slučajeva
Drugi značajni faktori rizika
Iako su aktivno i pasivno pušenje ubjedljivo najznačajniji faktori rizika za razvoj HOBP-a, naš sagovornik naglašava da postoje i drugi uticaji koji dodatno oštećuju disajne puteve.
"Posebno zabrinjava sve prisutnije zagađenje vazduha, naročito tokom zimskih mjeseci u našoj zemlji, kada koncentracije suspenzovanih čestica dosežu visoke vrijednosti. Profesionalna izloženost hemijskim isparenjima i prašini, kao i isparenjima koja nastaju prilikom pripreme hrane, takođe predstavljaju značajne faktore rizika", opominje.
Kako se postavlja dijagnoza?
Osnovna i najpouzdanija dijagnostička metoda je spirometrija, jednostavan test koji mjeri koliko vazduha možete snažno da izdahnete u jednoj sekundi.
"Veoma je važno rano otkrivanje bolesti, zbog čega spirometrijski skrining pregledi imaju izuzetan značaj. U Srbiji takve akcije već neko vrijeme sprovodi Nacionalno udruženje "Alergija i ja". Kao ljekar i predsjednik Nacionalne inicijative nepušača Srbije imao sam priliku više puta i lično da podržim i doprinesem ovoj inicijativi pomenutog partnerskog udruženja pacijenata. Iako se očekuje da će se na ovakav tip pregleda uglavnom odazivati osobe koje već imaju neke respiratorne tegobe, rezultati svake akcije iznova pokazuju alarmantno visok procenat ranije neotkrivenih, često i uznapredovalih opstruktivnih poremećaja plućne funkcije. To jasno ukazuje da nam je potreban još širi obuhvat skrininga i mjere usmjerene na prevenciju aktivnog i pasivnog pušenja", apeluje dr Piljić.
Skupa terapija se neredovno uzima
Iako kod HOBP-a dolazi do trajnog i nepovratnog oštećenja disajnih puteva, savremena farmakoterapija može usporiti progresiju i smanjiti učestalost pogoršanja bolesti. Ipak, jedan od najčešćih problema u procesu liječenja jeste neredovno uzimanje propisane inhalacione terapije. Razlozi su različiti, ali jedan od najčešćih jeste relativno visoka participacija za pojedine inhalacione ljekove.
"Neadekvatna primena terapije dovodi do pogoršanja kontrole bolesti, čime se dodatno povećava ukupni trošak liječenja i značajno opterećuje zdravstveni sistem. Zbog toga je važno kontinuirano raditi na unapređenju dostupnosti terapije i edukaciji o značaju redovne i pravilne primjene propisanih ljekova", naglašava naš sagovornik.
Prestanak pušenja je prvi korak
U prevenciji i liječenju HOBP-a posebno mjesto zauzima prestanak pušenja. Ostavljanje ove štetne navike predstavlja najefikasniju nefarmakološku mjeru i prvi korak u liječenju ove bolesti, u skladu sa savremenim svjetskim terapjskim smjernicama, sugeriše doktor. Tek nakon prestanka pušenja inhalaciona terapija može dati puni efekat, usporiti progresiju bolesti i smanjujiti rizik od pogoršanja.
"Iskoristio bih priliku da, povodom Dana borbe protiv HOBP-a, apelujem na sve pušače da ostave pušenje. To je najbolja odluka koju mogu donijeti kako za njihovo zdravlje, tako i za zdravlje ljudi u njihovoj okolini", savjetuje dr med. Nikola Piljić, pišeKurir.
