Uz sve to, uticaj kafe na vaš organizam zavisi od mnogo detalja, poput toga kako je pijete, u kojem trenutku, ali i o tome da li slušate potrebe svog tijela.
Ukoliko se konzumira na prazan želudac, u žurbi i pod stresom, kafa može pojačati nervozu i umor, dok u mirnijem ritmu, uz doručak ili nakon njega, često djeluje suprotno, kao podrška koncentraciji i raspoloženju.
Kafa u kasnim popodnevnim satima može vas koštati kvalitetnog sna koji vam je istinski potreban. Ipak, ukoliko imate popodnevni umor, preporučjivo je da popijete šoljicu kafe oko 14 ili 15 sati, a ne nakon toga.
Šoljica kafe odmah nakon buđenja nije dobra ideja, jer konzumacija kofeina čim otvorite oči može ometati djelovanje adenozina, neurotransmitera koji ima ključnu ulogu u regulaciji cirkadijalnog ritma, što utječe na nivoe energije tokom ostatka dana. Umjesto toga, stručnjaci savjetuju da prvu šoljicu kafe popijete 60 do 90 minuta nakon buđenja, a da do tada pijete vodu, izlažete se prirodnom svjetlu i uvedete lagano kretanje kako bi se tijelo razbudilo na prirodan način, piše Health.
Mnogim osobama se često dešava da su gladne i umorne, pa nakon ispijanja šoljice kafe imate osjećaj da ste privremeno "prevarili" glad I dobili više energije, ali je taj efekat najčešće kratkotrajan. Kada se kafa koristi kao zamjena za obrok, organizam dugoročno ostaje bez goriva, a umor se samo odlaže umjesto da se riješi.
"Umjesto kafe, odaberite međuobrok koji sadrži proteine i vlakna, jer oni pružaju stvarnu energiju te pomažu u stabilizaciji nivoa glukoze u krvi", navela je dijetetičarka Carry Glesman.
Šećer i vještačke zaslađivače ne morate u potpunosti izbaciti iz svoje ishrane, ali je dobra ideja kontrolisati njihov unos. Šoljica kafe s dvije ili tri kašike šećera, nekoliko puta dnevno povećaće vaš dnevni unos šećera bez da ste to primijetili, što je povezano s većim rizikom od povišenog krvnog pritiska i hroničnih stanja poput srčanih bolesti, dijabetesa i nekih oblika raka. Umjesto toga, preporučuje se da pijete kafu bez dodataka ili je zasladite minimalnom količinom prirodnih zaslađivača poput meda, stevije ili javorovog sirupa.
