Postoje dokazi o tome da kod ljudi usljed jakog stresa, kosa zaista može da brzo osijedi. Naučnike interesuje da li se taj proces može preokrenuti.

Sijeda kosa je obično uzrokovana pigmentnim ćelijama u našim folikulima dlake koje polako odumiru kako starimo, što znači da postoji nedostatak pigmenta melanina. Međutim, postoje dokazi da i drugi faktori mogu uticati na proizvodnju melanina.

Naučnici su najprije uspostavili vezu između stresa i sijedih dlaka kod miševa, a potom je studija iz 2021, koja je uključila 14 volontera, dala čvrste dokaze da se to zaista dešava i kod ljudi.

Štaviše, čini se da kada su ljudi pod manjim stresom, boja kose može da se vrati. I dok istraživači ne sugerišu da se sijeda kosa koja je to postala zbog starosti može povratiti u punoj boji, nalazi studije su dali neke nove podatke o procesu biološkog starenja.

- Razumijevanje mehanizama koji omogućavaju starim sijedim dlačicama da se vrate u svoja mlađa pigmentirana stanja moglo bi dati nove tragove o fleksibilnosti ljudskog starenja uopšte, i o tome kako na njega utiče stres - rekao je Martin Pikard, profesor bihejvioralne medicine na Univerzitetu Kolumbija.

Ukupno 14 zdravih učesnika u ovoj studiji starosti između devet i 65 godina, već je imalo prve sijede u kosi.

Koristeći specijalno razvijenu tehniku skeniranja visoke rezolucije, dlake volontera su analizirane na znake gubitka pigmenta. Skeniranje je otkrilo vrlo male varijacije u boji, pokazujući da se, kada je gubitak pigmenta počeo, nije se uvijek obavezno nastavio.

Utvrđena korelacija stresa i sijedih vlasi

Kada su upoređivali varijacije boja sa takozvanim dnevnicima stresa koje je popunili volonteri – evidencije stresnih i nestresnih vremena u poslednjih 12 mjeseci – istraživači su primijetili izvjesnu korelaciju između ciklusa stresa i promjena u pigmentaciji kose.

- Postojala je jedna osoba koja je otišla na odmor, a pet dlaka na glavi te osobe se vratilo u svoju boju, tokom odmora - rekao je Pikard.

Istraživači su analizirali stotine proteina unutar vlasi, pronalazeći vezu između bijelih dlaka i više proteina povezanih sa mitohondrijama - indikatora upotrebe energije i metaboličkog stresa. Ovu vezu su naučnici uočili ranije i ona podržava ideju da stres izaziva promjene u boji kose.

Koristeći matematički model proširenja rezultata studije na veći broj ljudi i uzrasta, tim sugeriše da sijede vlasi zaista mogu da povrate svoju boju u nekim okolnostima.

Iako je ovo u suprotnosti sa drugom studijom na miševima, razlike u biologiji folikula dlake između miševa i ljudi mogu objasniti ovu razliku.

- Ne mislimo da će smanjenje stresa kod 70-godišnjaka koji je godinama bio sed obojiti njegovu kosu ili da će povećanje stresa kod 10-godišnjaka biti dovoljno da im kosa postane sijeda - kaže Pikard.

Ideje koje se ovdje istražuju nisu potpuno nove, ali studija predstavlja neke od najčvršćih dokaza za gubitak pigmentacije kose izazvan stresom i kako to može biti privremeno.

Međutim, kao što mala veličina uzorka ukazuje, ovo se neće odnositi na sve – istraživači kažu da vjerovatno postoji prag biološke starosti za kosu koja postaje sijeda, što stres i drugi biološki faktori mogu da ubrzaju.

Istraživanje je objavljeno u časopisu e-Life.

Izvor: RTS, Science Alert