Kako navodi doktor opšte prakse Amir Khan, budući da je mozak jedan od najvažnijih organa, neophodno je očuvati ga, a to možete učiniti svakodnevnim navikama.
Udruženje za Alzheimerovu bolest (The Alzheimer's Association) preporučuje nekoliko praksi za održavanje zdravlja mozga: redovnu tjelesnu aktivnost, pravilnu ishranu, dovoljno odmora, mentalnu stimulaciju aktivnostima poput čitanja ili zagonetki i održavanje društvenih veza.
No, doktor Khan dublje je istražio određena svakodnevna ponašanja koja bi mogla uzrokovati više štete nego koristi.
Stalni multitasking
Doktor Khan objasnio je da iako nas vječni multitasking može učiniti "produktivnijima", upozorio je da "skakanje između zadataka opterećuje mozak, može oslabiti kratkoročno pamćenje i povećati nivo kortizola", što je daleko od idealnog.
Napomenuo je da "tokom vremena" ovaj obrazac može značajno uticati na vašu sposobnost koncentracije i učinkovitog upravljanja emocijama.
Hronični nedostatak sna
Svaka loša noć utiče na pamćenje i pažnju. Dugotrajni nedostatak sna, posebno dubokog sna, ograničava limfni sistem mozga.
"To je sistem takozvanog 'odlaganja otpada' u mozgu, koji povećava stvaranje plaka na mozgu, što je povezano s Alzheimerovom bolešću i demencijom", navodi.
Neprestano skrolanje
Mnogima je nevjerovatno primamljivo ušuškati se u krevet i provesti sate na TikToku ili Instagramu, upijajući urnebesne snimke ili najnovije modne dodatke, ali čini se da bi ta navika mogla biti štetna za dobrobit vašeg mozga.
"Sati pasivnog skrolanja previše stimuliraju mozak, izazivaju reakciju na stres i smanjuju osjetljivost dopamina. Takve aktivnosti mogu negativno uticati i na pamćenje i na raspoloženje", upozorava.
Nadalje je spomenuo da "izloženost plavom svjetlu prije spavanja oštećuje oslobađanje melatonina, što utiče na dubok san", sugerišući da je korisno baviti se nekom aktivnošću bez ekrana prije odlaska na spavanje.
Preskakanje obroka
Preskakanje obroka, posebno doručka, može značajno uticati na zdravlje vašeg mozga tokom vremena. Glukoza je primarno gorivo za mozak.
Povremeni post može biti koristan u nekim slučajevima, ali prečesto preskakanje obroka može smanjiti koncentraciju i izazvati moždanu maglu, posebno kod ljudi s užurbanim životom ili hormonalnim fluktuacijama.
Izbjegavanje društvenog kontakta
Na kraju, doktor Khan navodi da je društvena interakcija neophodna. Druženje pojačava kognitivne rezerve i smanjuje rizik od demencije. Čak i ako je to samo razgovor s prijateljem ili poznanikom.
"Studije pokazuju da je usamljenost jednako štetna za kognitivno zdravlje kao i pušenje 15 cigareta dnevno", poručio je.
