Ova odluka Zagreba ukazuje na specifične zahtjeve Hrvatske prema Crnoj Gori, koji su usmjereni na unapređenje prava hrvatske manjine, jačanje vladavine prava i rješavanje bilateralnih pitanja.
U medijima se spekuliše i da su hrvatski europarlamentarci uticali da predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola otkazaže sastanak sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem.
Mandić je trebalo juče u 15 časova komercijalnim letom preko Beča da otputuje za Brisel, kako bi se sastao sa Metsolom, no do sastanka nije došlo.
Do sinoć je u agendi predsjednice Evropskog parlamenta pisalo da danas u 9.00 ima sastanak sa Mandićem, ali je oko 18 časova predsjednik crnogorske Skupštine uklonjen iz agende.
U diplomatskim krugovima se govori da je Metsola otkazala sastanak zbog negodovanja velikog broja evropskih parlamentaraca, koji smatraju da Andrija Mandić nije EU partner, kao i zbog činjenice da ga je Hrvatska, zemlja članica EU, proglasila za personu non grata.
Prema nezvaničnim informacijama, značajnu ulogu u otkazivanju ovog sastanka imali su hrvatski evropski parlamentarci iz Hrvatske demokratske zajednice.
Roberta Metsola, inače, dolazi iz Nacionalističke partije Malte, koja se nalazi u korpusu evropskih narodnih partija, zajedno sa HDZ-om. U Crnoj Gori informaciju da je otkazan sastanak Metsole i Mandića prvi je objavio portal "Standard".
Iz Mandićevog kabineta je, međutim, rečeno da do sastanka neće doći zbog hitnih i privatnih razloga Roberte Metsole. To je saopštila Gordana Đuračić, savjetnica za medije predsjednika Skupštine.
– Predsjednik Mandić ima potpuno razumijevanje za razloge koji su nam saopšteni – navela je Đuračić.
Nevolje Crne Gore na evropskom putu se ne završavaju otkazivanjem ove posjete.
"Večernji list" je objavio da će Hrvatska, iako načelno podržava evropski put Crne Gore, postaviti ograničenja na zatvaranje poglavlja dok se ne vide konkretni rezultati.
– Hrvatska neće odobriti zatvaranje četiri poglavlja, već tri, što je poruka Crnoj Gori da mora ozbiljnije pristupiti određenim oblastima – prenosi ovaj list.
Hrvatska je već dugo bila snažan zagovornik proširenja EU na Zapadni Balkan, ali je takođe istakla potrebu za rješavanjem ključnih problema prije daljih koraka. Njeno insistiranje na postepenom pristupu ima za cilj da osigura da Crna Gora u potpunosti usvoji evropske vrijednosti i standarde.
Paralelno s ovim razvojem, Njemačka i Slovenija predložile su neformalni dokument (non-pejper) koji ima za cilj sprečavanje unilateralnih veta u pretpristupnim procesima. Ovaj dokument nastoji da unaprijedi mehanizme odlučivanja unutar EU, kako bi se izbjegle blokade poput ove koju nameće Hrvatska.
– Sprečavanje veta i usmjeravanje pregovora na suštinske reforme ključno je za uspješan proces proširenja EU – izjavio je slovenački premijer Robert Golob. Ovaj pristup bi mogao ublažiti uticaj pojedinačnih država članica, poput Hrvatske, koje koriste pregovore za rešavanje bilateralnih pitanja.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić izrazio je optimizam povodom sljedeće Međuvladine konferencije.
– Očekujem da ćemo napraviti značajan iskorak u evropskim integracijama i potvrditi posvećenost reformama – rekao je Spajić u nedavnom obraćanju javnosti. Međutim, hrvatski stav jasno ukazuje na to da će biti zatvorena samo tri poglavlja, što potencijalno usporava tempo pregovora.
I ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović istakao je važnost evropskih integracija za Crnu Goru, naglasivši da "evropska perspektiva nema alternativu". Ibrahimović je dodao da je Crna Gora posvećena rješavanju svih otvorenih pitanja sa susjednim državama kako bi se ubrzao proces integracija.
– Ovo je trenutak kada treba da pokažemo odgovornost i posvećenost, ne samo prema EU već i prema našem regionu – izjavio je Ibrahimović.
Hrvatska ima dugu istoriju podrške evropskim integracijama Zapadnog Balkana. Kao najmlađa članica EU, često se postavlja kao primjer uspješnog pristupanja Uniji i nudi svoje iskustvo zemljama u regionu. Međutim, njena podrška često dolazi sa zahtjevima koji uključuju rešavanje otvorenih pitanja od bilateralnog značaja.
Hrvatska kontinuirano naglašava značaj vladavine prava, borbe protiv korupcije i prava manjina u procesu pristupanja. Poseban akcenat stavljen je na prava hrvatske zajednice u Crnoj Gori, što je dio šireg političkog diskursa Zagreba prema Podgorici. Upravo su ta pitanja često u središtu odluka Hrvatske kada je u pitanju podrška Crnoj Gori u evropskim integracijama.
– Evropski put nije samo tehničko pitanje otvaranja i zatvaranja poglavlja, već proces transformacije društva. Hrvatska želi da vidi jasne dokaze te transformacije prije nego što podrži sljedeće korake Crne Gore – izjavio je jedan hrvatski zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.
Odluka Hrvatske da podrži zatvaranje tri, a ne četiri poglavlja u pregovorima Crne Gore sa EU, odražava širu strategiju Zagreba u odnosu na Zapadni Balkan. Iako pruža podršku evropskom putu Crne Gore, Hrvatska insistira na rešavanju ključnih problema i unapređenju prava manjina prije daljih koraka.
