Obnova odnosa Beograda i Podgorice je počela i nadam se da će tako biti i sa Crnom Gorom i Srbijom. Odnosi treba da budu najbolji mogući. Narod to želi i narod to zaslužuje, kaže za “Novosti” Jelena Borovinić Bojović, predsjednica Skupštine Glavnog grada.

“Poslala sam signal da otvaramo novo poglavlje odnosa utemeljeno na istorijatu međusobne upućenosti i bliskosti, kao i na potrebi razvoja svih oblika saradnje u interesu građana”, kaže za “Novosti” Borovinić Bojović, koja je prije sadašnje pozicije kao pulmolog bila načelnica tog odjeljenja Kliničkog centra Crne Gore, potom ministarka zdravlja, a njeno ime postalo je poznato u regionu prije tri godine kada joj je pacijent bio blaženopočivši mitropolit Amfilohije.

Kad se prisjeća tih dramatičnih trenutaka, ističe kako im je već prvog dana po dolasku u bolnicu, mitropolit saopštio da želi da ostane u Crnoj Gori, da zajedno sa narodom nosi krst u nevolji koja je zadesila čitav svijet.

“I pored naših molbi i preporuka da se odmara i štedi snagu, danonoćno se molio za oboljele”, navodi dr Borovinić Bojović i dodaje: “Biti u njegovoj blizini bilo je posebno duhovno iskustvo, neprocjenjivo. A što je vremenska distanca duža, sve je jasnije koliko je blaženopočivši mitropolit Amfilohije bio poseban. Izuzetna ličnost, jedna od centralnih našeg vremena. Duhovni gorostas, opravdano mnogo voljen u narodu. Nije bilo lako izboriti se onda sa svakojakim pritiscima. Velika je bila odgovornost liječiti nasljednika trona Svetog Petra Cetinjskog”. 

A kada je riječ o političkom terenu, od nove Vlade Crne Gore, kaže, očekuje isto što i većina građana.

“Očekujemo stabilizaciju političkih prilika, konsolidaciju demokratije, reforme u pravosuđu i ekonomski boljitak koji je obećan. Nova većina ima jako uporište u parlamentu i podršku građana koju je dobila na izborima. Sada je vrijeme za rad i realizaciju programa”, naglasila je.

Predstavnici bivše vlasti, prema njenim riječima, stalnim opiranjem popisu pojačavaju sumnje da su raniji podaci bili rezultat pritisaka, diskriminacije, itd.

“Popisni podaci su neophodni zbog kreiranja potrebnih strategija razvoja jedne zemlje, ali su važni i u kulturološkom i političkom smislu jer smo mi Srbi kao zajednica bili diskriminisani za vreme DPS režima, sve do pobjede koju smo ostvarili 2020. godine. Jako je važno da se na popisu svi građani slobodno izjasne, bez osjećaja straha i bilo kakvog pritiska”, zaključuje Borovinić Bojović.