Nije neobično da poslanici poslednjeg mjeseca u godini rade intenzivnije i da se važne odluke donose "u pet do dvanaest", ali takav tempo otvara više pitanja. Prema ocjeni Miloša Perovića iz NVO Alfa centar, ovakav način rada uvećava rizike na više nivoa i za kvalitet usvojenih rješenja i za transparentnost. U problemu će, smatra on, biti i poslanici, koji bi trebalo da se sa svim predlozima upoznaju detaljno prije što nego glasaju, ali i javnost, jer je upitno koliko će moći da razumije šta sve donosi ono što izglasaju njihovi predstavnici.
Spremnost parlamenta da izvrši brojne obaveze, posebno one koje su od značaja za dalji napredak evropskih integracija, biće testirana u narednim danima. Već ove sedmice poslanici bi trebalo da ponovo glasaju za sudije Ustavnog suda, što je jedan od glavnih zadataka koji ističu iz Evropske unije. Iz Brisela su više puta ukazivali i na neophodnost izbora članova Sudskog savjeta i Savjeta Agencije za audio-vizulene medijske usluge. Biće potrebno usvojiti niz zakonskih rješenja, među kojima su i izborni zakoni, na kojima je već trebalo da počnu da rade radne grupe, a koje do sada gotovo ništa nisu uradile. Veliki broj akata koji će biti na dnevnom redu, između ostalog, važan je i u pogledu ispunjavanja obaveza i završnih mjerila u procesu pristupanja EU.
Perović smatra da ovakav način rada nesumnjivo uvećava rizike na više nivo, kako za kvalitet zakona, tako i za transparentnost u procesu njihovog usvajanja.
– Takođe, toliko posla u kratkom periodu predstavlja i otežavajuću okolnosti za rad poslanika, a onda na kraju ono najvažnije, i za mogućnost da javnost razumije šta se zaista dešava. Gust raspored rada Skupštine, sa desetinama zakona koje treba donijeti u kratkom roku i još uvijek nedovršenim procesom izborne reforme, značajno smanjuje mogućnost da javnost isprati i razumije nova rješenja, dok poslanicima otežava detaljnu analizu obimnih materijala poput budžeta – kazao je Perović za "Dan".
Kako je dodao, u takvim uslovima, javne rasprave su kraće, ukoliko ih ima, stručna provjera slabija, a politička dinamika često nadvlada kvalitet izrade.
– Sve to sigurno povećava rizik da se usvoje nedovoljno dobra, neusklađena, pa čak i problematična zakonodavna rješenja – kazao je Perović.
Veliki broj dokumenata koji su ove godine bili pred poslanicima ili će biti do kraja ove godine važan je dio obaveza koje Crna Gora ima u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Prema Programu pristupanja Crne Gore EU 2024–2027, koji je Vlada usvojila početkom ove godine, za 2025. godinu planirano je donošenje 409 akata, od čega 78 strateških dokumenata, 152 zakona i 179 podzakonskih akata.
Najveći broj obaveza u 2025, kako se navodi u vladinom dokumentu, planiran je u pregovaračkim poglavljima 12 – bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika (103 obaveze), 14 – saobraćajna politika (78 obaveza), 1 – sloboda kretanja robe (42 obaveze), 23 – pravosuđe i temeljna prava (38 obaveza), 27 – životna sredina i klimatske promjene (37 obaveza).
Skupština je od početka ove godine usvojila oko 100 zakona, što je znatno veći broj u odnosu na prethodne godine. Konkretno, u toku 2023. godine, prema Izvještaju o radu Skupštine Crne Gore, usvojena su ukupno 152 akta, od čega 52 zakona. Za 2026. godinu predviđeno je donošenje 230 akata, uključujući 35 strateških dokumenata, 29 zakona i 166 podzakonskih akata. Skupština nije objavila izvještaj za prethodnu godinu za svih 12 mjeseci rada, već samo za prvu polovinu godine. Prema tom izvještaju, u periodu od januara do jula usvojeno je ukupno 87 akata, od čega 50 zakona.
