Sjednica je prekinuta zbog blokade opozicionih poslanika, koji su, kako tvrde, na taj način pokušali da zaštite ustavni poredak.
Situacija u parlamentu sve više poprima obrise duboke političke krize, jer su sukobi između vlasti i opozicije postali ključna prepreka normalnom funkcionisanju institucija. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić prekinuo je sjednicu nakon što su opozicioni poslanici fizički zauzeli prostor ispred stola predsjedavajućeg, ne dozvoljavajući početak rasprave.
– Mnogi će biti oštećeni ako se budžet ne usvoji. Ovog trenutka završavamo današnji rad, a o nastavku zasijedanja ćete biti obaviješteni – poručio je Mandić, dodajući da će mjere protiv opozicionih poslanika biti saopštene pisanim putem.
Glavni razlog za blokadu rada parlamenta, barem tako tvrdi opozicija, jeste odluka vladajuće većine da okonča mandat sudiji Ustavnog suda Dragani Đuranović. Opozicija tvrdi da je time narušen ustavni poredak i da je došlo do "ustavnog puča". Oni insistiraju na hitnom poništavanju ove odluke, te na vraćanju Skupštine u okvire ustavnog djelovanja.
S druge strane, vlast odbacuje ove optužbe, ističući da je rad parlamenta neophodno nastaviti zbog brojnih obaveza prema građanima, posebno u svjetlu hitnosti usvajanja budžeta.
Predsjednik Skupštine i poslanici vladajuće koalicije ukazuju da opozicija ovakvim ponašanjem ugrožava interese građana, jer bez usvajanja budžeta, državne institucije ne mogu funkcionisati u punoj mjeri.
Opozicioni poslanici ostaju pri stavu da je njihova borba opravdana i da predstavlja odbranu ustavnog poretka. Danilo Živković, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), naglasio je da će blokade biti nastavljene sve dok se ne poništi odluka o prestanku funkcije sudije Đuranović.
– Ukoliko se sada ne reaguje, postoji opasnost da se institucije nastave urušavati. Zato insistiramo da se hitno uključi Venecijanska komisija kako bi se procijenili procesi koji su doveli do ove situacije – rekao je Živković.
On je dodao da država i u uslovima privremenog finansiranja može normalno funkcionisati, podsjećajući na primjer iz 2021. godine, kada budžet nije bio usvojen do polovine godine.
Na drugoj strani, poslanički klub Pokreta Evropa sad (PES) oštro je kritikovao opoziciju, optužujući ih da blokadama nanose štetu svim građanima. Oni smatraju da se opozicija rukovodi uskopartijskim interesima, ignorišući potrebe stanovništva.
– Svakodnevno gubimo dragocjeno vrijeme zbog opstrukcija. Građani očekuju rješavanje problema, ali umjesto toga, parlament je pretvoren u političku arenu u kojoj nema napretka – poručili su iz PES-a.
Neusvajanje budžeta već je ostavilo znatne posljedice na funkcionisanje državnih institucija. Predstavnik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Vukić upozorio je na ozbiljne probleme u radu ministarstava, posebno onih koja su zadužena za socijalnu zaštitu, ekonomski razvoj i infrastrukturne projekte.
– Bez usvojenog budžeta, socijalna davanja, poput dječijih dodataka, naknada za majke sa troje i više djece i lične invalidnine su dovedena u pitanje. Takođe, odlažu se važni kapitalni projekti, što dodatno pogoršava situaciju – izjavio je Vukić.
Ovaj problem nije samo tehničke prirode, već duboko utiče na životni standard građana. Vukić je apelovao na poslanike da se što prije dogovore i usvoje budžet, jer "život ne može da čeka, a političke igre moraju biti zaustavljene".
Kašnjenje budžeta ne ugrožava samo institucije već i brojne ekonomske tokove. Bez odobrenja finansijskog okvira za narednu godinu, javna uprava je prinuđena na privremeno finansiranje, što znači da su svi kapitalni projekti, poput izgradnje infrastrukture, zaustavljeni.
Socijalna davanja i isplata plata u javnom sektoru mogli bi biti dovedeni u pitanje ako se kriza nastavi. Osim toga, građani gube povjerenje u institucije koje ne uspijevaju da odgovore na njihove osnovne potrebe.
Kriza u Skupštini Crne Gore predstavlja jedan od najozbiljnijih političkih zastoja u novijoj istoriji zemlje. Sadašnji parlament, koji je u vrzinom kolu, svađa vlasti i opozicije, simbolizuje duboke podjele koje parališu institucionalni sistem.
Bez usvajanja budžeta, državne institucije rizikuju da izgube funkcionalnost, što bi moglo imati dugoročne posljedice po ekonomsku stabilnost i kvalitet života građana.
Politički dijalog je jedini način da se izađe iz ove situacije. Ako se nastavi trend blokada i međusobnih optužbi, Crna Gora bi mogla ući u dublju krizu koja bi ugrozila njenu poziciju u regionu i kredibilitet na međunarodnoj sceni.
Rješenje krize leži u kompromisu između vlasti i opozicije. Političari imaju odgovornost da prevaziđu lične i partijske interese, jer budućnost institucija i građana zavisi od njihove spremnosti da rade u interesu Crne Gore.
