U svijetlu odnosa zvanične Podgorice i Beograda i nedavne prve zvanične posjete premijera Zdravka Krivokapića Srbiji, u razgovoru za Dan, analitičar Cvijetin Milivojević ističe da postoji više razloga zbog čega su odnosi dvije države bili narušenih u proteklom periodu.

Prema Milovojeviću jedan od glavnih razloga jeste situacija iz 2016. godine kada je aktuelna vlast u Srbiji, dijelom stala u zaštitu sada već bivšeg režima Mila Đukanovića u toku izbora i afere „Državni udar”.

– Tadašnji premijer Srbije, Aleksandar Vučić je tada saopštio da su neki građani Srbije i Rusije pokušali da izvrše državni udar protiv Mila Đukanovića i time direktno uticao na izborne rezultate i pomogao Đukanoviću da formira Vladu. Gospodin Vučić je bio i u sukobu sa sada pokojnim mitropolitom Amfilohijem i nažalost nije uspio da na jedan normalan način, kakav priliči predsjedniku Srbije i kako mu Ustav nalaže postavi granicu između svoje zabrinutosti za položaj Srba u Crnoj Gori i svojih stranačkih ambicija i nekih drugih kontakata koje je imao sa gospodinom Đukanovićem – naveo je Milivojević.

Druga grupa razloga, koja je prema Milivojevićevim navodima, uticala na lošije odnose Srbije i Crne Gore jesu prevelika očekivanja srpskog naroda u Crnoj Gori, ali i Srbiji od nove Vlade.

– U startu je bilo jasno da Vlada koja se stvara na koalicionom principu u kome ima samo jednog poslanika više od opozicije ne može u punom kapacitetu ispuniti ono što su Srbi očekivali, a to je povlačenje priznavanja Kosova, koje je prethodni režim u Crnoj Gori priznao. Vjerovatno su svi očekivali mnogo bližu saradnju sa Srbijom – navodi Milivojević.

Kao treću grupu razloga, Milivojević vidi unutrašnje političke razlike vladajuće koalicije u Crnoj Gori.

– Jasno je da je Demokratski front, odnosno srpska koalicija, koja je iznijela dobar dio predizbornih i izbornih radnji, i koja je u najvećem dijelu pomogla pobjedi, nije dobila ništa konkretno kada je riječ o podjeli vlasti. Da li je gospodin Krivokapić mogao da se postavi drugačije, pitanje je, zbog mogućnosti da faktički samo jedan poslanik u Skupštini otkaže povjerenje Vladi, što bi značilo pad iste. Ne zaboravimo da je ova Vlada iznijela ono što je bilo obećanje pokojnom mitropolitu Amfilohiju, a to je da će spriječiti primjenu onog nakaradnog zakona o vjerskim zajednicama. Da je samo to učinila, ona je uspjela, a u startu je bila oročena i teško je očekivati da izdrži čitav mandat – kazao je Milivojević.

Milivojević ističe i da ako bi se desilo da ova Vlada bude srušena, ne bi bilo strašno, kao što bi to bio slučaj da je pala u prvih šest mjeseci.

Kako dalje navodi, Milivojević smatra da nedavna posjeta Krivokapića Beogradu, koja je izazvala dosta bure u javnosti, pokazala određenu vrstu rezervisanosti vlasti u Beogradu, te da sam doček premijera nije bio samo „diplomatski gaf”.

– Ne smije se zanemariti činjenica da je posjeta premijera Crne Gore realizovana u trenutku kada se u Srbiji održava samit „Otvoreni Balkan” čiji inicijatori su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija. Želja svih jeste da tu uđu i Crna Gora i Bosna i Hercegovina, kao i Kosovo, iako Srbija ne želi da Kosovo uđe kao posebna država. Možda je to način da režim pokaže dobru volju prema Krivokapiću. Sve se ovo dešava doduše u svijetlu mogućeg pada Vlade u Crnoj Gori, pa je pitanje koliko je moguće vidjeti napredak, odnosno konkretnije rezultate u odnosima dvije države. Nepohodno je da bilo ko da je vlast pokaže razumijevanje, naročito po pitanju Kosova, jer nije ova Vlada priznala Kosovo, već prethodni režim sa kojim je Vučić imao dosta dobre odnose. Drugo nije Crna Gora ušla u NATO voljom građana već prethodne Vlade. Sve ono što Srbija zamjera sadašnjoj Vladi i Krivokapiću, učinila je bivša Vlada. Sve ono što je učinjeno na zaštiti imovine Mitropolije crnogorsko-primorske je sasvim dovoljno  – zaključio je Milovojević.