Iako je skoro cijeli život proveo u Crnoj Gori, Aleksandar Hajder još uvijek nema crnogorsko državljanstvo. On Crnu Goru doživljava kao svoju zemlju, a sa sjetom se prisjeća sada davne 1991. godine kada se kao sedmogodišnjak preselio u Podgoricu. Ovdje je završio osnovnu i srednju školu, kao i pravni fakultet, ali mu to što nema državljanstvo u velikoj mjeri otežava svakodnevni život.

Aleksandar Hajder

-privatna arhiva

– Moje dijete ne može da dobije državljanstvo, a samim tim ni dječiji dodatak. Takođe, ne mogu da polažem advokaturu i registrujem se kao advokat u Crnoj Gori, a da sam imao državljanstvo to bih odavno uradio. Ne mogu ni da se politički angažujem, niti da konkurišem za posao u državnim institucijama. Osim toga, u slučaju da napravim bilo kakav prekršaj, npr. saobraćajni, tretiraju me kao stranca i mogu da me zadrže u pritvoru dok ne platim kaznu, što ne bi bio slučaj da sam državljanin – kazao je Hajder u razgovoru za „Dan“.

Kada je poslednji put pokušao da dobije državljanstvo, tražili su da se odrekne državljanstva zemlje u kojoj je rođen, to jeste Bosne i Hercegovine (BiH), da bi zahtjev uzeli u razmatranje.

– Kada sam pitao da mi daju garanciju da ću dobiti crnogorsko državljanstvo ukoliko donesem dokaz da sam se odrekao državljanstva BiH, rekli su mi da mi je ne mogu dati, pa sam odustao od tog zahtjeva. Tražili su od mene da budem apatrid, bez ikakve realne garancije da ću dobiti crnogorsko državljanstvo, plus bih se izložio nepotrebnim troškovima. Oni su činjenicu da sam morao da izvadim BiH državljanstvo zbog činjenice da vjerovatno neću dobiti crnogorsko iskoristili da mi prekinu boravak koji sam imao do tada – rekao je Hajder.

Lična za strance ističe mu krajem 2024. godine, pa će tada i podnijeti zahtjev za državljanstvo. Nada se najboljem.

– Smatram da je sve vrijeme od referenduma vođenja politika da se raseljenim licima iz Bosne i Hercegovine, koja se većinski deklarišu kao Srbi, ni po koju cijenu ne da državljanstvo, pod izgovorom da bi to promijenilo demografski sastav Crne Gore i ugrozilo njenu nezavisnost, što nije tačno. Više mi sa strane poštujemo ovu zemlju nego oni koji su ovdje rođeni i kradu je kako stignu. Što je još tužnije, ni moje dijete, koje se rodilo u Kotoru, ne može dobiti državljanstvo jer ga ja nemam, pa ne može ostvariti pravo na dečiji dodatak evo već nekoliko mjeseci – ističe naš sagovornik.

Hajder je jedan od brojnih ljudi koji godinama žive u Crnoj Gori bez prava da ostvare svoja osnovna prava. Istovremeno, on je i jedan od primjera da je svakoj vlasti čovjek samo glasački listić. Prema ranije objavljenim podacima MUP-a, u Crnoj Gori živi 63.746 stranaca, od kojih je za 30.930 odobren status stranca sa stalnim boravkom jer godinama žive u našoj državi i potencijalno mogu dobiti državljanstvo, dok je za 32.816 lica odobren privremeni boravak u Crnoj Gori.

Sandra Vukmirović Nasevska je rođena u Crnoj Gori, u kojoj je živjela do 18. godine, kada se udala i preselila u Makedoniju.

– Mi ne živimo u Crnoj Gori, iako stalno dolazimo, ali mi mnogo otežava to što mi ostala djeca nemaju državljanstvo jer boravimo i po tri mjeseca u Crnoj Gori bez zdravstvenog osiguranja. Ipak, više mi otežava na emotivnoj razini, jer je to moja zemlja i to su moja djeca. Svuda u svijetu djeca imaju pravo na državljanstvo po roditelju. Moj otac je 20 godina radio kao podmorničar u Tivtu. Nakon raspada državne zajednice Crne Gore i Srbije, morao je da ode, jer je stranac u Crnoj Gori. Tek sada podnosi zahtjev za državljanstvo – ističe ona.

Premijer Zdravko Krivokapić je nekoliko sati uoči smjene njegove Vlade u parlamentu usvojio izmijenjenu odluku o sticanju crnogorskog državljanstva, kojom se kriterijumi za sticanje ublažavaju, pa je umjesto dosadašnjih deset godina stalnog boravka, dovoljno pet godina privremenog i pet godina stalnog boravka. Advokat Veselin Radulović kaže za „Dan“ da je tokom višedecenijske vladavine DPS dodjeljivao državljanstva onima koji će im na izborima pružiti podršku i ovo pitanje nije rješavao vodeći se zaštitom državnih interesa. – Umjesto da se sa takvom praksom prekine, mi smo dobili Vladu koja je nastavila da radi na isti način kao vlade DPS-a, samo što se sada postupa u interesu drugih političkih struktura – naveo je Radulović.