Crna Gora je ostvarila dobar napredak i umjereno je spremna za razvoj funkcionalne tržišne ekonomije. Nakon što je prošlu oštru recesiju 2020. godine privreda je zabilježila snažan oporavak u 2021. i nastavila da raste stabilnim tempom u prvoj polovini 2022. godine, ukazali su iz Evropske komisije (EK). To se navodi u dokumentu "Napredak ka ispunjavanju ekonomskih kriterijuma za pristupanje EU: procjene Evropske komisije za 2022", koji je objavljen na sajtu EK.
Kako se navodi, posljedice ruske agresije protiv Ukrajine do sada su bile ograničene, bez obzira na veoma važan doprinos ove dvije zemlje crnogorskom turizmu u prošlosti. Podstaknuta porastom globalnih cijena roba, piše u dokumentu, inflacija je značajno porasla.
"Vlada je usvojila ambiciozan program fiskalnih reformi nazvan Evropa sada kako bi podržala oporavak nakon pandemije, uz istovremeno pružanje fiskalnih stimulativnih mjera za ublažavanje tereta za domaćinstva zbog rasta cijena energije i hrane. Eksterne neravnoteže su značajno smanjene zahvaljujući povratku turizma, dok je situacija na tržištu rada počela da se poboljšava čak iako strukturni problemi i dalje postoje. Bankarski sistem je ostao stabilan, a nenaplativi krediti nisu značajno porasli u 2022. nakon što je 2021. istekao moratorijum na kredite usvojen u kontekstu krize zbog korona virusa", navela je Evropska komisija.
Međutim, ističe se, potreban je strog nadzor za praćenje i rješavanje rizika u pogledu pooštravanja uslova finansiranja.
EK poručuje da bi Crna Gora u narednoj godini, u cilju unapređenja funkcionisanja tržišne privrede, trebalo posebno da implementira srednjoročni plan fiskalne konsolidacije koji ima za cilj dalje smanjenje javnog duga.
Takođe, i da ojača fiskalno upravljanje uspostavljanjem nezavisnog tijela za fiskalni nadzor.
"Da usvoji strateški plan za analizu svih državnih preduzeća i pripremi predlog optimalnog opsega državnog vlasništva. Da razvije i sprovodi konkretne mjere za smanjenje sive ekonomije", navedeno je u dokumentu Evropske komisije.
Održan je, poručuje se, širok konsenzus o ključnim osnovama ekonomske politike uprkos promjenama vlade. EK navodi da su poslednje dvije vlade ponovo potvrdile svoju snažnu posvećenost putu ka EU i sa tim povezanim ekonomskim reformama.
"Vlada očekuje da će ograničiti neke od negativnih uticaja rata u Ukrajini na lokalnu ekonomiju smanjenjem poreza na osnovna potrošna dobra i goriva, pružajući podršku poljoprivrednoj proizvodnji. I fokusiranje na alternativna turistička tržišta kako bi se nadoknadio gubitak ruskih i ukrajinskih turista", navodi se u dokumentu.
Crna Gora je, napominje se, postigla određeni napredak i umjereno je spremna da se nosi sa pritiskom konkurencije i tržišnim snagama unutar EU.
Struktura privrede je uglavnom ostala nepromijenjena, potencira se, ali se prilagođavanja dešavaju unutar sektora.
"Sve u svemu, mala i srednja preduzeća ostaju okosnica crnogorske ekonomije, čineći oko 94% ukupnog broja preduzeća", navela je Evropska komisija.
