Naime, predlog parlamentarne većine da se izmijeni Zakon o biračkom spisku, koji je pripremljen mimo Odbora za sveobuhvatnu reformu, još uvijek je na dnevnom redu Skupštine.
Prema riječima poslanika Demokrata Nikole Rovčanina, njegovo povlačenje nije u planu, što bi u krajnjem moglo da dovede do prestanka rada skupštinskog tijela koje bi do kraja godine trebalo da izmijeni izborno zakonodavstvo.
Veći dio posla koji je na Odboru za sveobuhavtnu izbornu reformu, mogao bi biti završen do kraja jula, više puta je ponavljano. Svega dvadesetak dana pred kraj tog roka, ipak, spreman je predlog samo jednog zakona. Upitno je i kada i da li će taj Odbor nastaviti s radom, a vlast i opozicija imaju novi spor – ovoga puta oko Zakona o biračkom spisku. Dio parlamentarne većine predložio je izmjene tog zakona i on je uvršten u dnevni red četvrte sjednice Skupštine koja je u toku. Opozicija je više puta najavila da će se povući iz Odbora ako se od tog predloga ne odustane, a prema najavama Rovčanina, plana o povlačenju nema.
– Mi insistiramo da se raspravlja o dopunama Zakona o biračkom spisku, trenutno je takav stav, vidjećemo kakvo će raspoloženje u vezi s tim biti. Mi smo ga predali u skupštinsku proceduru, tako da sve ide kroz redovnu proceduru, uvršeten je na dnevni red, pa ćemo da vidimo šta će biti – kazao je Rovčanin za "Dan".
Iz opozicije su više puta negodovali zbog predloga, navodeći da je problematično što predložene izmjene nisu rezultat rada Odbora, već je parlamentarna većina, bez konsultacije s njima pripremila dopune Zakona. Zbog toga su poručili da će, ako se istraje u namjeri da se o predlogu raspravlja, izaći iz Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. Da su ostali pri tom stavu, potvrdio nam je i poslanik SD-a Nikola Zirojević.
– Što se nas iz Evropskog saveza tiče, ostajemo pri istom stavu. Dakle, jedini predlog Zakona o dopuni Zakona o biračkom spisku može biti onaj koji bude plod rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu. Jednostrano predlaganje dopuna Zakona, koje su prvi put predložile Demokrate, a sada potpisali predstavnici više poslaničkih klubova parlamentarne većine, predstavlja rušenje Odbora za izbornu reformu. Ako namjeravaju da o tom predlogu raspravljaju i taj plan se realizuje, nema nikakve potrebe za postojanjem tog odbora, niti za učešćem u njemu, pa ćemo u tom slučaju mi iz SD-a, a vjerujem da je to stav opozicije, napustiti to skupštinsko tijelo – kazao je Zirojević za "Dan".
Njihov izlazak iz Odbora, značio bi i novu blokadu tog odbora i gotovo izvjesno, ne bi se ispoštovao rok da se do kraja godine sprovede izmjena izbornog zakonodavstva. Samim tim, doveo bi se u pitanje i napredak u evropskim integracijama, s obzirom da je više puta iz Brisela naglašeno da je izborna reforma jedna od ključnih za članstvo u EU.
Do sada su se poslanici većine i opozicije dogovorili samo oko jednog od više zakona koje je trebalo unaprijediti i to oko Zakona o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja. Između ostalog, uspješno je dogovoreno da se uveća iznos koji će se za partije izdvajati iz državne kase. S druge strane, zakoni kojim bi trebalo da se uvedu otvorene liste, održavanje lokalnih izbora u jednom danu, neposredno biranje gradonačelnika, još uvijek su na čekanju.
