Kandidatkinja za sudiju Ustavnog suda Snežana Jonica istakla da nije članica nijedne političke partije više od pola godine, a da joj je poslanička funkcija prestala prije više od šest godina.
Jonica je za agenciju Mina kazala da njen raniji politički angažman ne može biti zakonska smetnja, a da je drugo pitanje da li može biti “politička”.
- Može, ako kriterijum bude politička podobnost. Upravo to me može diskvalifikovati jer nisam ni član, simpatizer, niti glasač nijedne političke partije koja participira u Skupštini. Dakle, nijednom političkom subjektu koji učestvuje u odlučivanju nijesam politički podobna- rekla je Jonica.
Prema njenim tvrdnjama, nije je predložio nijedan politički subjekt, već da se sama kandidovala za sudiju Ustavnog suda.
- Nadam se da će kriterijum za odlučivanje prilikom izbora sudija biti upravo znanje, stručnost i lični integritet - istakla je Jonica.
Smatra da je za vladavinu prava neophodan Ustavni sud u kojem će biti sudije koje, osim stručnosti, znanja i integriteta, imaju empatiju prema građanima zbog nepravdi koje trpe od raznih grana vlasti i političkih elita.
- Činjenica da je na političkoj sceni mnogo više potencirana potreba deblokade Ustavnog suda zbog održavanja izbora, nego zbog neophodnosti da građani ostvaruju svoje pravo na ustavnosudsku zaštitu u preko tri hiljade ustavnih žalbi, govori da u ovom trenutku partije odluku ne donose na osnovu onog što je potrebno građanima, već njihovim političkim planovima- ocijenila je Jonica.
Ona je kazala da ne spori važnost odlučivanja Ustavnog suda u izbornim sporovima.
- Već sporim nesrazmjernu brižnost prema izbornim procesima u kojima partije ostvaruju svoja prava i interese u odnosu na nedostatak stvarne brige za mnogobrojne procese u kojima građani pokušavaju da ostvare ili zaštite svoja Ustavom zagarantovana prava - rekla je Jonica.
Kako je navela, u prilog toj tvrdnji govori i to da su u postupku usvajanja budžeta za ovu godinu poslanici i Vlada podnijeli 119 amandmana na razne budžetske stavke.
Jonica je kazala da je upečatjivo da, „u jeku brige za Ustavni sud“, nikome od njih nije palo na pamet da podnese amandman kojim se povećavaju sredstva za taj sud, i pored svijesti o njegovim nedovoljnim finansijskim i kadrovskim kapacitetima, koji će, prema njenim riječima, biti ogromna prepreka za ažuriranje rješavanja zaostalih predmeta, čak i kad se i ako se izaberu sve sudije.
Ona je kazala da je u prvom članu Ustava zapisano da je Crna Gora država zasnovana na vladavini prava, ali da se svakog dana suočavamo sa dokazima da je ta rečenica samo „mrtvo slovo na papiru“.
. O Crnoj Gori kao državi zasnovanoj na vladavini prava možemo govoriti kada pravo i zakon budu jednaki za sve, kad se ujednači sudska praksa, sudovi prestanu da donose različite odluke u potpuno istovjetnim predmetima, kada najprostiji sudski predmeti ne budu trajali po par godina, inspekcije postanu strah i trepet za one koji krše zakon, a ne rizik za one koje koji im se obraćaju za zaštitu prava i otklanjanje nezakonitosti - naglasila je Jonica.
Ona je istakla da je za vladavinu prava neophodan i Ustavni sud u kojem će biti sudije kojem osim stručnosti, znanja i integriteta, imaju empatiju prema građanima zbog nepravdi koje trpe od raznih grana vlasti i političkih elita.
Prema riječima Jonice, u Ustavnom sudu trebalo bi da budu sudije koje su spremne da ulože energiju i znanje da se prilikom odlučivanja sud mnogo više posveti brizi o zaštiti prava građana, kako ne bi bio doživljavan samo kao prolazna stanica ka Strazburu, kao mjestu gdje se ide po pravdu.
- Kada najčešće izgovarana rečenica kod onih koji se bore za ostvarivanje ili zaštitu svojih prava ne bude: Ići ću ako treba do Strazbura, već počnu govoriti: Ići ću ako treba i do Ustavnog suda- moći ćemo reći da je Justicija konačno došla i u Crnu Goru- zaključila je Jonica.
