Žene u Crnoj Gori često biraju „bezbjedne“ društvene margine, na kojima ne mogu da steknu ni potrebna iskustva, niti formalna znanja koja bi im pomogla u političkom životu, smatra poslanica Demokratskog fronta Simonida Kordić.

Istraživanje koje je u martu sproveo Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) pokazalo je da je, i pored uvođenja sistema kvota koji doprinosi većoj zastupljenosti žena na izbornim listama, učešće žena u politici u Crnoj Gori i dalje je na nedovoljnom nivou.

Kordić je agenciji MINA, na pitanje šta je glavni razlog nedovoljnog učešća žena u političkom životu u Crnoj Gori, rekla da je ta podijeljenost unutar društva prisutna i u drugim oblastima, ali je možda najvidljivija u politici.

To je, smatra ona, posljedica dugotrajnog istorijskog razvoja društva, čije je funkcionisanje počivalo na oštroj podjeli uloga.

„No, aranžman koji je nastao kao relativno pravedna podjela obaveza i dužnosti u malim poljoprivrednim zajednicama, u kojima je porodica bila istovremeno i osnovna društvena i osnovna privredna jedinica, prosto ne odgovara objektivnim, temeljito izmijenjenim uslovima savremenog društva“, kazala je Kordić.

Prema njenim riječima, Crna Gora je dodatno opterećena velikim istorijskim diskontinuitetima.

„Iz plemenskog društvenog uređenja, praktično preskačući čitave razvojne epohe, ušlo se u neku vrstu savremene države, da bi zatim nastupilo usvajanje programa industrijalizacije, proletarizacije stanovnoštva i takozvane socijalističke organizacije“, pojasnila je Kordić.

Samo društvo, kako je kazala, ne može da prati takve nagle promjene i zadržava svoje naslijeđene modele funkcionisanja.

„Ti modeli isključivali su žene iz javnog, privrednog i, naravno, iz političkog života. Tako dolazimo do sadašnje situacije“, navela je Kordić.

Ona smatra da je uloga žene u javnom životu ostala jednako nedefinisana danas, kao što je to bio slučaj i u patrijarhalnoj zajednici.

Prema riječima Kordić, iako nominalno postoje jednaka prava u javnoj sferi, u realnosti neformalni društveni kontekst nije usvojio ni pravila, niti pokazao suštinsku zainteresovanost da podrži javni angažman žena.

„One zato često biraju „bezbjedne“ društvene margine, na kojima ne mogu da steknu ni potrebna iskustva, niti formalna znanja koja bi im pomogla u političkom životu“, kazala je Kordić.

Upitana šta je nju motivisalo da uđe u politiku i da li se ikada pokajala zbog takve odluke, Kordić je rekla da je, uprkos kampanji u kojoj se politika predstavlja kao jedno od najnepoželjnijih zanimanja, to ipak jedan od najuzvišenijih i najvažnijih poziva.

„To je ona ljudska djelatnost koja nas na svaki način određuje, utiče na vrijednosti koje gradimo i, naravno, određuje i našu budućnost. Ako želite da utičete na stvarnost, politika je najefikasniji način da to učinite“, kazala je Kordić.

Naravno, kako je navela, da takav poziv ne može biti lak, čak i da su opšti uslovi mnogo bolji od „onih koji su nama dati“.

„Ali, šta god čovjek da radi ozbiljno, mora računati na poteškoće. Kada su motivi ispravni i ciljevi jasni, nema mjesta kajanju“, istakla je Kordić.

Na pitanje koliko je ženama u Crnoj Gori, koje su se opredijelile za bavljenje politikom, teško da opstanu na dominantno muškoj političkoj sceni, i kakve su njihove šanse da napreduju u političkoj hijerarhiji, Kordić je odgovorila da ništa nije lako.

„Posebno nije lako kada ste u poziciji da se bavite zanimanjem gdje je pojava žene na pozicijama odlučivanja i dalje egzotična“, dodala je ona.

Kako je navela, uprkos sjajnim istorijskim primjerima uspješnih političarki, vladarki, i dalje se uspješne političarke smatraju izuzetkom koji potvrđuje pravilo.

„Ali, da se razumijemo, nije bilo lako ni ljekarkama, profesorkama, novinarkama kada su počele da se probijaju kroz prepreke u svojim profesijama“, kazala je Kordić.

Ona smatra da je, zbog posebnosti crnogorskog istorijskog nasleđa, ovdašnjim političarkama zadatak i komplikovaniji, ali nije nemoguć.

„Ne zaboravimo da su žene dobile pravo glasa u Evropi tek sredinom 20. vijeka. Ni Rim nije izgrađen za jedan dan“, dodala je Kordić.

Upitana da prokomentariše to što su žene koje se bave politikom sve češće izložene brutalnim napadima na društvenim mrežama i u pojedinim medijima, neprimjerenim i mizoginim, često i vulgarnim komentarima, Kordić je ocijenila da je veliki problem neregulisan javni prostor na društvenim mrežama.

Prema njenim riječima, to je opšti problem koji nije specifično vezan za žene, mada su one često žrtve virtualnih napada.

„Imamo sada situaciju gdje bilo ko može postati predmet brutalnog omalovažavanja, mobinga, zlostavljanja, bez ikakvih posljedica za počinioca“, kazala je Kordić.

Kako je navela, osobe koje iz bezbjedne anonimnosti, najčešće vulgarno, napadaju one koji se bave javnim poslom, nastupaju iz okvira sopstvene nesigurnosti i straha.

„Ali to je mala utjeha za ljude, ponajčešće žene, koje se figurativno provlače kroz blato nečije mizoginije i čije porodice su jednako izložene toj vrsti stradanja“, naglasila je Kordić.

Ona smatra da, zbog posebnog uticaja koje imaju u svaremenom društvu, društvene mreže moraju biti u fokusu zakononskog regulisanja, tako da se ne umanji prostor za slobodu govora, ali da se ne afirmiše, već strogo kažnjava nasilničko ponašanje.

Na pitanje da li je crnogorsko društvo dovoljno zrelo da konačno dobije i predsjednicu države, odnosno premijerku, Kordić je kazala da se crnogorsko društvo nalazi u fazi svojevrsne anarhije i potpune političke nesigurnosti.

„Poslije bezmalo 80 godina autoritarnog režima jedne partije pod različitim imenima, ušli smo prilično nemušto u osvajanje novostečene slobode“, rekla je Kordić.

Nažalost, kako je kazala, ovaj period obilježilo je i kršenje osnovnih ustavnih i demokratskih principa vezanih upravo za ničin formiranja parlamentarne, a posebno izvršne vlasti, pa i izbor čelnih osoba na tim pozicijama.

„Crnoj Gori je dakle potrebna prije svega vladavina prava i demokratski politički procesi. Svakako, važno i ohrabrujuće je da se žene nalaze na čelnim pozicijama“, smatra Kordić.

Ona je kazala da veće prisustvo žena na pozicijama odlučivanja utiče na veći nivo spremnosti društva da prihvati njihov politički angažman.

„No, da ne bi došli u situaciju da samo popravljamo statistiku, jako je bitno da svi zajedno, mislim na sve žene i muškarce u politici, stvorimo demokratsko društvo u kojem svi, a naravno i žene imaju potpuno ravnopravnu ulogu“, poručila je Kordić.

Tekst je urađen u sklopu projekta koji agencija MINA realizuje sa Centrom za monitoring i istraživanje, a koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.