Miodrag Lekić / - FOTO: LAZAR RUžIć
25/06/2024 u 14:34 h
Mili PrelevićMili Prelević
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Lekić za "Dan" o načinu vođenja države i institucija: Ne mogu se sakriti veselo neznanje, površnost i nedoraslost

Lider Demosa, bivši ministar vanjskih poslova i diplomata Miodrag Lekić kaže da je činjenica da se Crna Gora suočava sa nedostatkom integriteta i da to proističe iz dubokog vrijednosnog funkcionalnog poremećaja u zemlji.

Komentarišući stanje u crnogorskom društvu, i u tom smislu kritičke ocjene predsjednika države Jakova Milatovića, Lekić je u intervjuu za "Dan" istakao da je svima jasno da su crnogorsko društvo i država bremeniti velikim problemima.

– Većim dijelom su to naslijeđeni problemi, ali tu su i oni stvoreni nakon 30. avgusta 2020. Suočiti se otvoreno i kritički s realnošću predstavlja čin odgovornosti. Ne mogu se veselo neznanje, površnost, kod nekih i nedoraslost vođenju državnih institucija prikriti propagandnim paradama. Uzgred, propagandne egzibicije ne samo da su svojim provincijskim folklorom degutantne, već nastoje da mistifikuju politiku, koja je konkretna djelatnost s konkretnim rezultatima. I tom smislu se mogu razumjeti opaske o manipulacijama u političkoj sferi – kaže Lekić.

Da li su promjene vlada uvijek demokratski način da se situacija poboljša?

Teorijski je tako. Međutim, postoje i promjene vlada kojima se ništa ne mijenja. Ali mijenjaju se kadrovi, što je nerijetko halapljivi lov na državno-administrativna mjesta, sve prema partijskim interesima i kalkulacijama za buduće izbore. Nakon poslednjih izbora, parlamentarna većina je poboljšala koordinaciju, što jeste napredak. Kao da je neko napokon shvatio da Vlada i parlament treba da sarađuju, što je inače prva lekcija politike i političkog sistema. U prethodnom periodu, pobjeda od 30. avgusta 2020. vrlo brzo je kompromitovana. Prije svega zbog nedoraslih osoba, nerijetko vlastoljubivih šarlatana i prevaranata, koji su, kako se to sada vidi i u aplikacijama, na krajnje problematičan način lansirani u vrh države. I bez trunke stida, za kratko vrijeme, umjesto ozbiljnih demontaže prethodnog sistema, sklapali su savez sa DPS-om.

Predsjednik države je u poslednjoj izjavi ocijenio da se Crna Gora suočava i sa nedostatkom integriteta?

To proističe iz dubokog vrijednosno funkcionalnog poremećaja u zemlji. Taj poremećaj se ogleda u najvažnijim oblastima: u još neizgrađenom pravnom sistemu, ekonomiji, koja je i dalje bez novostvorenih vrijednosti i jasnog ekonomskog računa, sve do duhovne dezintegracije zemlje. Teško je govoriti o integritetu države kada je dezintegracija, naročito na etničkim planovima, sve dublja. Proces bosnizacije ove zemlje je već odavno uzeo maha. I to je nasleđe prethodne vlasti, kao i nesposobnosti sadašnje vlasti da zaustavi i eventualno preokrene negativne tokove i na tom planu. Taj proces je podstaknut i sa strane, iz druguh zemalja, i to u različitim formama, gdje je država, ima se utisak, bez zaštitnih i pravih reakcija.

Mislite li na skorašnju izjavu hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana?

Prvo, smatram neprihvatljivim sve izjave iz regiona koje se saopštavaju s visine i s nipodaštavanjem prema Crnoj Gori. Drugo, iskreno želim razvijanje dobrih i ravnopravnih odnosa sa Republikom Hrvatskom. Treće, smatram da hrvatskom ministru čije izjave asociraju na kaznene prijetnji treba kulturno, ali ipak otvorenije odgovoriti, pa i podsjećanjem na diplomatske norme. Vidite, ja ne pretendujem da podučavam nikoga, pa ni crnogorske institucije, već iznosim svoje mišljenje. Kada kažem adekvatnije, mislim primarno zbog crnogorskih građana i crnogorske države. Ali i zbog hrvatske javnosti, koja će nas zbog naše adekvatne, dakle dostojanstvene reakcije, više cijeniti.

Izbor vlade a la carte

Kako vidite domašaje najavljene rekonstrukcije Vlade?

Treba prvo vidjeti da li će rekonstrukcije Vlade uopšte biti. I da li će se Vlada birati prema makar minimumu zajedničnih i neophodnih ideološko-političkih premisa, ili će to biti izbor a la carte, dakle jelovnik gdje su raspoloživa sva jela – od kuvanih do podgrijanih.

Već su i neke prethodne izjave istog ministra izazvale reakcije u Crnoj Gori.

Primarna bizarnost se ogleda u činjenici da pomenuti hrvatski ministar svoje vrlo komotne i problematične izjave o prilikama u Crnoj Gori daje upravo sa crnogorske teritorije, konkretno iz Boke Kotorske. Tako je, opet diplomatski djelujući iz Boke Kotorske, javno odlučivao s kojim će crnogorskim ministrom razgovarati, a sa kojim neće. Za ovog drugog je obrazložio da otkazuje susret zbog intervjua koji je crnogorski ministar dao domaćim, crnogorskim medijima. Stvarno bez presedana u diplomatskoj praksi.

Kažete da neadekvatne diplomatske izjave dolaze i s drugih strana. Kako objašnjavate tu pojavu?

To govori da je korijen problema i ovdje. Drugim riječima, da se spolja ne bi ovako "mlatilo" po Crnoj Gori da je ona iznutra stabilnija, u državno-institucionalnom i vrijedosnom smislu. Sastavni dio neprihvatljive prakse jesu i posjete visokih državnih predstavnika iz regiona, ali ne, makar za početak, institucionalnom centru crnogorske države, nego direktno i isljučivo opštinama u kojima žive njima bliski sunarodnici, a zapravo građani ove države.

Rezolucija o Jasenovcu visoko rizična

Da li je i rezolucija o genocidu u Jasenovcu potencijalni kamen spoticanja i faktor rizika za sudbinu Vlade i parlamentarne većine?

Ne znam što se dešava unutra, ali čini se da i rezolucije o genocidu, pa i onim genocidima van Crne Gore, predstavljaju visok rizik za trajanje crnogorske vlade. Što mnogo govori o nekom poremećaju i paradoksalnom položaju Crne Gore. Ne ulazeći sada u temu otvorene sezone usvajanja rezolucija o teškim temama balkanske istorije, dakle imajući rezerve prema bilansima svega toga, ne vidim da bi nacistički logor Jasenovac trebalo da bude izuzet. Najmanje zato što nam je to neko javio ili čak zaprijetio.

Kakva je praksa na tom planu u drugim zemljama?

Vrlo jasna i principijelna. Naime, diplomatija ima dvije jednako važne dimenzije: formalnu i suštinsku. Prva formalna, da državni protokol svakom gostu nalaže da prvo posjeti glavni grad zemlje, a onda i druge dijelove, naravno i one u kojima žive manjinski narodi. Tom prilikom kao gest kurtoazije i podsjećanja da se gost nalazi u određenoj državi, domaćini odrede osobu iz državnog protokola koja je stranom gostu stalno na usluzi. Manjine mogu biti dragocjeni most prema drugim, najčešće susjednim državama, ali ne i zaseban punkt, odnosno teritorija za sebe, bez stalno prisutne veze sa institucijama države.

A kod nas?

Kod nas nije uvijek tako. Tema je posebno osjetljiva i treba je sagledavati u kontekstu odmaklih nacionalnih fragmentacija u našoj zemlji. Nadam se da se posjete stranih zvaničnika ovdje najprije odobravaju uz zajedničko definisanje programa posjeta. Ovaj principijelan stav treba da se odnosi na sve zvaničnike koji posjećuju državu Crnu Goru. Dakle, bez i jednog jedinog izuzetka.

Lekić za "Dan": Sa IBAR poezije preći na prozu realnog stanja u zemlji

 

 

 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
{"success":true,"message":null,"messages":null,"data":null,"logged_in":false}
27. februar 2025 22:10