Ova posjeta, prva nakon značajnog zaoštravanja odnosa između dviju država, biće prilika da se analizira stanje bilateralnih odnosa i pokušaju pronaći rješenja za ključne probleme koji već mjesecima opterećuju saradnju Podgorice i Zagreba.

Posjeta predsjednika Milanovića Crnoj Gori u martu mogla bi predstavljati važan korak ka normalizaciji odnosa i smanjenju tenzija. Očekuje se da će tokom susreta Milanovića i Milatovića biti razmotrena sva sporna pitanja, uključujući i pitanje crnogorskih evropskih integracija, na koje Hrvatska može imati značajan uticaj.

Iako je malo vjerovatno da će svi problemi biti riješeni tokom jedne posjete, ovaj susret će biti test za obje strane – da li postoji realna volja za saradnju ili će političke podjele nastaviti da dominiraju odnosima između Podgorice i Zagreba.

Odnosi između Crne Gore i Hrvatske znatno su se pogoršali nakon što je Skupština Crne Gore 28. juna 2024. godine usvojila Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen. Dok su u Podgorici tvrdili da je ovaj akt isključivo usmjeren na osudu istorijskih zločina, zvanični Zagreb je rezoluciju protumačio kao provokaciju i pokušaj narušavanja dobrosusjedskih odnosa.

Kao odgovor, Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske je 25. jula 2024. godine proglasilo trojicu visokih crnogorskih zvaničnika – predsjednika Skupštine Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i poslanika Milana Kneževića – personama non grata. Hrvatske vlasti navele su da su oni "sistemski djelovali na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuirano zloupotrebljavali Republiku Hrvatsku u unutrašnje političke svrhe".

Ovo je bio presedan u diplomatskim odnosima dviju zemalja, jer je prvi put jedna od njih primijenila ovako oštru mjeru protiv visokih zvaničnika druge države. Odluka je u Podgorici primljena sa negodovanjem, a dio političke javnosti u Crnoj Gori optužio je hrvatsku vlast za umiješanost u unutrašnju politiku.

Svjesne negativnih posljedica po bilateralne odnose, obje države su u januaru 2025. godine pokrenule zvanične pregovore na nivou državnih sekretara. Prvi sastanak održan je 27. januara, a obje strane su naglasile važnost nastavka dijaloga i redovne komunikacije.

Tokom Samita Brdo–Brioni u oktobru 2024. u Tivtu, predsjednik Hrvatske Zoran Milanović komentarisao je nastalu krizu, naglasivši da on lično nije učestvovao u odluci o proglašenju persona non grata.

– Odnosi Hrvatske i Crne Gore su dobri, ali ne mogu poreći da je ova situacija izazvala tenzije. Što se tiče Rezolucije o Jasenovcu, po meni je bila potpuno nepotrebna. Ne vidim čemu služi u ovom trenutku – rekao je Milanović, dodajući da je odluka Zagreba da zabrani ulazak crnogorskim zvaničnicima "nešto što je doneseno bez njegovog učešća".

Pored političkih trzavica, odnose Crne Gore i Hrvatske opterećuje i više dugogodišnjih bilateralnih sporova.

Grlić Radman nam, pored Ervina, oteo brod

Hrvatska traži da joj se isporuči školski brod "Jadran", koji se trenutno nalazi u Crnoj Gori. Zagreb tvrdi da je brod izvorno pripadao hrvatskoj mornarici, dok Podgorica insistira na tome da je riječ o imovini Crne Gore.

Iako je pitanje razgraničenja na poluostrvu Prevlaka privremeno regulisano Sporazumom iz 2002. godine, zvaničan pravni status ove teritorije i dalje nije konačno riješen, što povremeno izaziva tenzije.

Hrvatska zajednica u Crnoj Gori godinama ukazuje na nedostatak institucionalne podrške za očuvanje kulturnog i nacionalnog identiteta, što je tema koja Zagrebu ostaje prioritetna u bilateralnim odnosima.