Međunarodni dan borbe protiv govora mržnje, obilježen 18. juna, bio je podsjetnik da taj otrovni oblik komunikacije ne poznaje granice ni vrijeme. Sa istim žarom s kojim je tokom istorije huškao na progone, danas cilja manjine, političke neistomišljenike, vjerske grupe, pa i pojedince koji samo misle drugačije.
Tim povodom oglasili su se brojni akteri iz društvenog i političkog života, svjesni da je borba protiv govora mržnje istovremeno i borba za temeljne vrijednosti jednog društva – za dijalog, dostojanstvo i ljudska prava.
Elizabeta Mrnjačević iz Akcije za ljudska prava za "Dan" navodi da je govor mržnje danas u Crnoj Gori prisutan u gotovo svim segmentima društva – u javnom diskursu, medijima, na internetu, sportskim događajima, pa čak i u školama.
– Posebno zabrinjava to što sve češće svjedočimo normalizaciji takvog govora, koju šire različiti društveni akteri – od političara do vjerskih poglavara. Ovakav trend ozbiljno ugrožava vladavinu prava i društvenu koheziju – kazala je Mrnjačević.
Dodala je da institucije koje bi trebalo da sprečavaju i sankcionišu govor mržnje često ostaju nijeme, te da njihova pasivnost dodatno ohrabruje širenje ovakve retorike u javnom prostoru.
– Na ozbiljnost problema ukazao je Komitet UN za ljudska prava, a isto je potvrđeno i u nedavnom izvještaju Evropskog parlamenta, gdje se govor mržnje prepoznaje kao sistemski i ozbiljan izazov za Crnu Goru – navela je Mrnjačević.
Naša sagovornica je kazala da govor mržnje nažalost sve češće postaje sredstvo za sticanje političkih poena, što je, prema njenom mišljenju, veoma zabrinjavajuće.
– Svjedočimo tome da političari bez zadrške koriste ratnohuškačku i nacionalističku retoriku, čime se stvara atmosfera u kojoj govor mržnje postaje prihvatljiv i normalizovan oblik javnog izražavanja – kazala je Mrnjačević.
Ona je istakla da ne postoji prihvatljiv nivo govora mržnje, te ukazala na to da nas istorija vrlo jasno uči da takvi narativi ne vode samo ka podjelama i diskriminaciji, već i ka zločinima iz mržnje.
– Nažalost, političari danas često nude nacionalizam jer jednostavno nemaju šta drugo da ponude. Kad nema kapitalnih projekata, ekonomskih rješenja ili stvarne vizije za bolji život i standard društva, nudi se nacionalizam. Takođe, govor mržnje koristi se i kao alat za skretanje pažnje sa ključnih problema – poput nepotizma, korupcije i urušavanja institucija – poručila je Mrnjačević.
