Podsjetimo, predsjednik Skupštine Andrija Mandić saopštio je da Premijerskog sata neće biti.
Odgovore Spajića na devet polsaničkih pitanja prenosimo integralno:
Klub poslanika SNP - CIVIS (Bogdan Božović): Da li Vlada Crne Gore u narednom periodu planira da preduzme konkretne aktivnosti kako bi obeštetila bivše radnike Impregnacije AD Kolašin?
ODGOVOR
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja početkom 2022. godine održalo sastanak sa bivšim radnicima „Impregnacije drveta“ Kolašin, u vezi sa njihovim zahtjevom za povezivanje radnog staža i isplatu neisplaćenih zarada i otpremnine, čiju je obavezu preuzela kompanija “Vektra Nord”.
Tom prilikom je konstatovano da je “Impregnacija drveta“ Kolašin, bivše državno preduzeće koje je spletom okolnosti februara 2007. godine otišlo u stečaj, te da su uvođenjem stečaja svi radnici ostali bez zaposlenja i socijalnih davanja (otpremnine) odnosno da kupac koji je prihvatio investicioni i socijalni program, navedeno ipak nije realizovao.
Zbog svega što je uslijedilo, a javnosti je kao i Vama poznato, na predmetnom sastanku je zaključeno da se, zbog sumnje o pitanju postojanja elemenata korupcije na visokom nivou, dokumentacija dostavljena od strane bivših radnika uputi na dalju nadležnost Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije na visokom nivou, što je i učinjeno.
U najkraćem, zaključeno je da bivši radnici imaju potraživanja prema privatnoj firmi, te probleme sa vlasnikom privatnih preduzeća koji je kupio državno preduzeće i nije ispoštovao ugovornu obavezu, već je osnivanjem drugog preduzeća izbjegao izvršavanje obaveza iz ugovora, kao i da je isti nastavio sa prodajom imovine državnog preduzeća iako nije nikada postala vlasništvo njegove firme.
Poštovani poslaniče,
Zahvaljujem što skrećete pažnju na očigledne propuste i nepravdu koja je učinjena zaposlenima ovog preduzeća u prethodnom periodu. Nažalost moramo konstatovati da ovo nije jedini slučaj u kojem je došlo do povrede prava radnika. Naprotiv, brojni su primjeri u kojima su radnici osjetili najjače posljedice perioda tranzicije. Zbog toga Vlada sa posebnim senzibilitetom gleda na njihove probleme i pokušava da nađe optimalna, na zakonu utemeljena, rješenja.
Imajući u vidu da, u konkretnom slučaju, postoji određeni stepen sumnje na potencijalnu zloupotrebu prilikom kupovine državnog preduzeća i prodaje imovine istog, te postupanja prema bivšim radnicima zadužićemo Savjet za borbu protiv korupcije 44. Vlade da detaljno razmotri ovaj slučaj te ukaže na potencijalne pravne propuste i da smjernice za eventualno, dalje postupanje.
Svakako, poslaniče Božoviću, ističem da će Vlada, u mjeri onog što su zakonske mogućnosti, ispitati i postupiti u ovom i drugim slučajevima za koje se ispostavi da za isto postoji uporište u pravnom sistemu države Crne Gore.
Klub poslanika Građanski pokret URA (Dritan Abazović): Da li ste kod prethodnih zaduženja i hedžinga koristili usluge posredničkih agencija? Ako jeste, koje ste agencije koristili i da li je neko od zaposlenih u tim agencijama u rodbinskim vezama sa Vama?
Prvo da razjasnimo - u cijelokupnom procesu sprovođenja postupka realizacije emisije obveznica na međunarodnom tržištu i/ili transakcije unakrsnog valutnog svopa, učestvuju samo investicione banke aranžeri i pravne kuće.
Investicione banke aranžeri su zadužene da pruže podršku prilikom pripreme potrebne dokumentacije, analize tržišta, prezentacije za investitore, kao i da organizuju logistiku i aktivnosti predstavljanja rezultata investititorima.
Svako zaduženje podrazumijeva angažovanje pravnih kuća, odnosno uključivanje pravnog savjetnika koji savjetuje banke aranžere i pravnog savjetnika koji savjetuje državu. Pravni savjetnici su neminovni u ovom procesu, kako za englesko pravo, koje pokriva pravni okvir za međunarodno zaduživanje, tako i za domaće (lokalno) pravo, kako bi se proces uskladio sa domaćim propisima.
Dakle, osim investicionih banaka i pravnih kuća, koji su neophodni akteri za proces izlaska države na međunarodno tržište kapitala, nije bilo razgovora ili angažmana sa bilo kojim dodatnim posredničkim agencijama, brokerima ili slično.
U dosadašnjim procesima zaduženja angažovane su renomirane međunarodne pravne kuće, koje su aktivni savjetnici većini država EU i državama u regionu, a sa kojima Ministarstvo finansija ima dugogodišnju saradnju i koje su bile angažovane i za realizaciju prethodnih emisija obveznica. Riječ je o Linklaters kao pravnom savjetniku države i White and Case i Schonher kao pravnom savjetniku banaka aranžera.
Kada je riječ o hežingu, on se isključivo može raditi sa bankama sa kojima postoji bilateralno potpisan ugovor ISDA (Međunarodno udruženje svop derivata), a koja reguliše pravni okvir finansijskih derivata na međunarodnom tržištu kapitala. Osim pravne kuće White and Case, koja je još 2019. godine angažovana da pomogne Crnoj Gori sa pravnim mišljenjem za primjenu međunarodne dokumentacije ISDA, nijedna dodatna pravna kuća niti posrednička agencija nije angažovana.
Dodatno, dozvolite da podsjetim da je zahvaljujući hedžing aranžmanu po osnovu dolarskog kreditnog aranžmana između kineske Exim banke i Crne Gore za potrebe izgradnje prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, realizovanom u januaru 2024. godine, Crna Gora ostvarila uštedu u budžetu u 2024. godini u iznosu od 6,8 miliona EUR.
Da preciziram, bez obzira na to što Vi insinuirate Ministarstvo finansija je to koje vodi ovaj proces, a ne predsjednik Vlade.
Ali kada već pominjete– volio bih da sam u rođačkim i prijateljskim vezama sa svima na ovom svijetu koji nam mogu pomoći da se riješimo loših kredita, sačuvamo budžet Crne Gore i oporavimo javne finansije.
Ovoga puta to nije slučaj a i da jeste – imate odriješene ruke, da sve u šta sumnjate predočite nadležnim organima da ispitaju i eventualno procesuiraju.
Stojim na raspolaganju istovremeno vrlo ponosan na rad Ministarstva finansija i sve što su postigli u prethodnom periodu.
Klub poslanika Demokratske Crne Gore (Boris Bogdanović): Da li se nacionalne razlike i podjele često koriste kao sredstvo za odvlačenje pažnje javnosti od ključnih pitanja, kao sto su kriminal i korupcija? Da li su takve retorike sredstvo koje koriste određene interesne grupe, posebno oni koje nazivamo lukrativnim nacionalistima, kako bi se prikrila njihova kriminalna djelatnost?
U konačnom, da li se lukrativni nacionalisti bave time ko je Bošnjak, Musliman, Albanac, Hrvat, Rom, Srbin, a ko Cmogorac, kako se ne bi znalo ko je kriminalac?
ODGOVOR
U poslednjih 30 godina, Crna Gora je prošla kroz niz značajnih političkih, ekonomskih i društvenih promjena. Nacionalne tenzije su se često koristile kao oruđe za mobilizaciju političke podrške, dok su ekonomski i društveni problemi bili zanemarivani.
Lukrativni nacionalizam je pojava za koju bi se moglo reći da je patentirana tokom prethodnih decenija na ovim prostorima. Tu su pojavu skupo platili građani Crne Gore.
Naša vlada je odlučna da preokrene ovaj destruktivni kurs. Fokusirani smo na izgradnju društva u kojem se svi građani, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost, osjećaju jednako vrijednima i zaštićenima.
Pomirenje društva koje je godinama dijeljeno jedan je od naših prioriteta, a upravo rekonstrisana 44. Vlada je veliki zalog za budućnost u kojoj će zajedništvo pobjediti podjele.
Snažno vjerujemo da jedino kroz istinsko pomirenje i međusobno razumijevanje možemo graditi bolju budućnost za sve. Stoga uložemo maksimalne napore u izgradnju mostova među zajednicama, promovisanju dijaloga i tolerancije, te stvaranju okruženja u kojem se svi osjećaju kao ravnopravni članovi društva.
Nema mjesta za mržnju i podjele u Crnoj Gori koju gradimo. Naša budućnost leži u jedinstvu i solidarnosti, a mi smo posvećeni tome da svaki građanin osjeti sigurnost, poštovanje i mogućnost za napredak. Radićemo na obnovi povjerenja među našim ljudima, kroz transparentne i pravedne politike koje uvažavaju različitosti i slave naše zajedničke vrijednosti.
Transparentnost, odgovornost i pravda su temelji naše politike, a borba protiv korupcije i zloupotrebe položaja naš je prioritet.
Cilj 44. Vlade je da snažimo ekonomski naše građane i čistimo našu zemlju od kriminala.
Rezultati postignuti u proteklih nekoliko mjeseci u borbi protiv kriminala i korupcije su zaista istorijski. Ovi uspjesi su rezultat promijenjene političke klime koja je omogućila bezbjednosnom sektoru i SDT-u da u saradnji sa našim međunarodnim partnerima postignu rezultate koji potvrđuju iskrenu posvećenost nove vlasti borbi protiv kriminala i korupcije.
Unaprijeđeno je zakonodavstvo u oblasti pravosuđa i zabilježene su značajne istrage i hapšenja koja su direktno usmjerena na ključne aktere kriminalnih aktivnosti. Sve su to osnovne pretpostavke koje osiguravaju da pravda bude zadovoljena i da svi građani Crne Gore žive u zemlji utemeljenoj na poštovanju zakona i vladavini prava. Bez izuzetka!
Beskompromisna borba protiv korupcije i kriminala će nastaviti da bude imperativ ove Vlade, bezbjednosnog sektora i svih nadležnih institucija. Naš cilj je jasno i transparentno adresiranje ovih problema, kako bismo osigurali da se zakoni neselektivno primjenjuju na sve građane Crne Gore, bez obzira na njihovu vjersku, nacionalnu ili bilo koju drugu pripadnost.
Naši programi "Evropa sad 1" i "Evropa sad 2" upravo pretenduju da iz korijena promijene takvo stanje stvari u Crnoj Gori. Mi smo okrenuti budućnosti, rješavanju ključnih ekonomsko-socijalnih pitanja, jačanju vladavine prava i djelotvornoj borbi protiv korupcije i svih vidova kriminala.
Naša vizija je jasna: želimo Crnu Goru u kojoj svaki građanin, bez obzira na porijeklo ili socijalni status, ima jednaku šansu za dostojanstven život i ekonomski napredak. Posvećeni smo stvaranju snažnog i otpornog ekonomskog sistema koji će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, povećanje plata i poboljšanje životnog standarda za sve.
Naš cilj je da svaki građanin osjeti konkretne benefite ekonomskog razvoja, kroz pravedne i inkluzivne politike koje će smanjiti nejednakosti i osigurati da plodovi našeg napretka budu ravnomjerno raspoređeni. Samo kroz ekonomsko osnaživanje svih slojeva društva možemo graditi stabilnu i prosperitetnu budućnost.
U Crnoj Gori više nema nedodirljivih i privilegovanih.
Umjesto tenzija iz prošlosti, zajedno ćemo graditi bogatstvo i prosperitetnu budućnost za sve naše građane.
Klub poslanika Socijaldemokrate Crne Gore (Branislav Nenezić): Da li ćete pokrenuti postupak razrješenja potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, nakon što ga je Hrvatska, država članica Evropske unije proglasila „personom non grata“?
ODGOVOR
Pozdravljam Vašu posvećenost evropskoj perspektivi Crnu Gore i u tom kontekstu brigu o potencijalnom ugrožavanju integracionog procesa.
U kontekstu proglašenja potpredsjednika Vlade personom non grata od strane Republike Hrvatske, kao što sam to kazao i u odgovoru poslaniku Rakočeviću – Crna Gora ovu, kao i sve druge odluke države Hrvatske mora poštovati.
Ipak, za sada, nemam ni najmanju naznaku da potpredsjednik Vlade predstavlja bilo kakvu vrstu formalne prepreke evropskoj perspektivi Crne Gore. Isto tako, siguran sam da bi u suprotnom – i sam našao adekvatnu mjeru odgovornosti.
Ono što kao predsjednik Vlade mogu da saopštim, to je da u kontekstu ispunjavanja obaveza iz evropske agende, a koje se odnose na resore kojima rukovodi potpredsjednik Bečić, Crna Gora bilježi veoma dobre rezultate što govori u prilog njegovoj posvećenosti evropskoj budućnosti Crne Gore.
Stoga, neću predložiti razrješenje potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Alekse Bečića jer kao što sam kazao rezultati rada resora su brojni, a kratko ću se osvrnuti na nekoliko aspekata.
Naime, uz snažan doprinos dinamiziranju našeg evropskog puta, posebno ističem njegove rezultate kao potpredsjednika Vlade za bezbjednost i koordinatora organa obavještajno bezbjednosnog sektora, a cjelokupna javnost svjedoči istorijskim rezultatima koji se postižu na polju borbe protiv kriminala i korupcije zahvaljujući odličnoj saradnji i izuzetnom instutucionalnom povjerenju između bezbjednosnog sektora, tužilaštva i naših međunarodnih partnera.
Zbog tih postignuća, gospodina Bečića, resorne ministre i druge kolege sam u više navrata javno pohvalio. Rezultati koje bezbjednosni sektor ostvaruje pod njegovim rukovodstvom jasno pokazuju snagu i odlučnost države da se suprotstavi svim oblicima kriminala i nezakonitih aktivnosti. Ovi uspjesi nisu samo odraz profesionalizma i stručnosti i posvećenosti očuvanju vladavine prava i zaštiti interesa građana Crne Gore.
Dodatno, o međunarodnom ugledu gospodina Bečića, i za vrijeme obavljanja aktuelne i prethodnih funkcija poslanika i predsjednika Skupštine Crne Gore, već su toliko pozitivnog rekli brojni međunarodni zvaničnici, da nije potrebno ponavljati, a kome je potrebno uvijek se može podsjetiti. Što se tiče konkretne aktuelnosti, nijesam evidentirao bilo koji vid djelovanja ili javnog istupa od strane potpredsjednika Bečića koji bi išao u pravcu narušavanja dobrosudsjeskih odnosa sa bilo kime, uključujući i Republiku Hrvatsku.
Dok god Aleksa Bečić svojim djelima snažno podržava evropski i evrotalantski put Crne Gore, dalje poboljšanje životnog standarda građana, jačanje institucija, borbu protiv kriminala i korupcije, kao i proces pomirenja, odnosno jačanja građanskog karaktera našeg druuštva – imaće moje puno povjerenje.
I ne samo on već i svi drugi konstituenti vladajuće većine sa kojima ćemo zajedničkim snagama nastaviti da nižemo istorijske uspjehe i vodimo Crnu Goru putem stabilnosti i napretka.
Poseban klub poslanika (Jevrosima Pejović): S obzirom na to da ste prilikom rekonstrukcije Vlade govorili o svemu osim o temi, koristimo ovu priliku da Vas zamolimo da nam objasnite suštinske razlike u nadležnostima pojedinih resora. Kao na primjer razlike u portfoliju potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove i potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose koji ujedno pokriva i poziciju ministra vanjskih poslova.
ODGOVOR
Dozvolite da Vam ukratko objasnim značaj naše pojačane diplomatske aktivnosti u aktuelnim okolnostima, kada je svima, pa vjerujem i Vama, prioritet da Crna Gora 2028. postane 28. članica Evropske unije.
Budući da je ministru vanjskih poslova programom rada Vlade definisan broj odlaznih i dolaznih posjeta, a da je međunarodna agenda izrazito sadržajna, naročito u vremenu u kojem svjedočimo izmjeni geopolitičke arhitekture i naših pojačanih aktivnosti na putu evropske integracije, procjena je da bi Potpredsjednik za vanjske i evropske poslove bio snažna podrška u temeljnoj realizaciji agende i ispunjavanju obaveza, kroz praćenje rada i izvršavanje obaveza koje dva ministarstva imaju u sprovođenju vanjske politike i procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
Potpredsjednik za vanjske i evropske poslove će, uz ministarku evropskih poslova koordinirati promociju aktivnosti u pristupanju EU. Intenzivirane diplomatske aktivnosti u okviru evroatlanske agende naših susjeda, njihovo članstvo u međunarodnim organizacijama zahtijevaju našu dužnu pažnju kao odgovornog susjeda, pa je dodatnu pažnju potrebno usmjeriti na dobrosusjedsku i regionalnu saradnju i pružanje podrške koju Crna Gora može da pruži u svojstvu kredibilne članice NATO-a i frontrunnera na putu evropske integracije.
(Sa druge strane) Šef diplomatije i Potpredsjednik za međunarodne odnose, u svojoj redovnoj agendi i u djelokrugu svoga rada pored predstavljanja Crne Gore u odnosima sa drugim državama vrši poslove koji se odnose na predstavljanje Crne Gore i u međunarodnim organizacijama i institucijama i njhovim predstavništvima u Crnoj Gori, odnose sa dijasporom i iseljenicima kao i politikama koje se tiču mjesta Crne Gore u globalnom kontekstu savremenog svijeta i međunarodnih odnosa. Za realizaciju naših strateških vanjskopolitičkih prioriteta (EU integracija, regionalna stabilnost, Nato članastvo i multilateralizam) je potrebno sinergijsko intezivno djelovanje što vise aktera u Vladi.
Predstoji nam i predsjedavanje Savjetom Evrope 2026-2027, pored toga imamo kandidaturu za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija za isti period, što takođe zahtijeva dodatan angažman naše diplomatske službe ali i Vlade, i što je, dodatno, uticalo na odluku da u rekonstruisanoj Vladi imamo potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove i potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose koji je, istovremeno, ministar vanjskih poslova.
Potpredsjednici Vlade će biti ti koji će, u skladu sa članom 6 Uredbe Vlade, zajednički usmjeravati i usklađivati rad ministarstava, vanjskih poslova, evropskih poslova i dijaspore i zajednički će se starati o sprovođenju politike u tim oblastima, a sve u cilju ostvarivanja naših nacionalnih interesa i unaprjeđenja kvaliteta života i životnog standarda naših građana kroz ekonomsku integraciju.
Na to nas, sve, obavezuju očekivanja građana – da postanemo prva naredna članica EU, naročito imajući u vidu da preko 80% javnosti podržava evropski put Crne Gore.
Klub poslanika Bošnjačke stranke (Mirsad Nurković): Kakvo je stanje u Vladinoj politici zaposljavanja gradana sjevernog regiona Crne Gore (Pljevlja, Bijelo Polje, Kolasin, Mojkovac, Berane, Petnjica, Rozaje, Andrijevica, Plav i Gusinje)? Konkretno koja je stopa zaposlenosti i koja je stopa nezaposlenosti u navedenom regionu, koliko je ljudi koji aktivno traze posao? Navedite podatke vezano za stručnu spremu onih koji traze posao na sjeveru Crne Gore i ima li Vlada strategiju za rjesavanje ovog gorućeg pitanja sa kojim se sučeljavaju građani sjevera i ako ima, molim Vas da nas upoznate sa istom?
ODGOVOR
Zvanični podaci Uprave za statistiku pokazali su da je stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori u I kvartalu 2024. godine na rekordno niskih 11.9 odsto. I dok možemo biti zadovoljni tim podatkom, potpuno smo svjesni da je pred nama još mnogo posla, kako bi se i u sjevernom regionu primakli punoj zaposlenosti.
Diskrepancija u broju nezaposlenih između različitih djelova Crne Gore je velika, pa ćemo sa posebnom pažnjom raditi na tome da omogućimo ravnomjeran ekonomski rast. Razvoj saobraćajne infrastrukture je ključan za taj poduhvat, međutim svjesni da je za to potrebno vrijeme, iako smo krenuli sa brojnim ulaganjima i nastavljamo izgradnju auto-puta, kako bi ograničili iseljavanje sa Sjevera, više resora posvećeno je afirmisanju dodatnog zapošljavanja i otvaranju novih radnih mjesta. Siguran sam da će u tom kontekstu veliki doprinos dati i Evropa Sad 2 kao program, koji je posvećen uvećanju standarda građana, ali i motivisanju privrednika da više ulažu i dodatno zapošljavaju.
Stoga sam uvjeren da ćemo po implementaciji ovog reformskog procesa, svjedočiti daleko drugačijim brojkama nego sada. Trenutno ukupan broj nezaposlenih lica na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore iz opština Andrijevica, Berane, Bijelo Polje, Gusinje, Kolašin, Mojkovac, Plav, Petnjicu, Pljevlja i Rožaje na dan 29. jul 2024. godine je 14.616 lica od toga 8165 žena, što iznosi oko 43% od ukupne nezaposlenosti u Crnoj Gori i 40% od ukupne nezaposlenosti žena u našoj državi.
Ukupan broj nezaposlenih po opštinama sjevernog regiona Crne Gore je sledeći:
U opštini Andrijevica ukupan broj nezaposlenih iznosi 781, u opštini Berane ukupan broj nezaposlenih je 3875, u opštini Bijelo Polje 3278, u opštini Gusinje je 624, u opštini Kolašin 698, u opštini Mojkovac 741, u opštini Plav 1783, u opštini Petnjica nezaposlenih je 954, dok u opštini Pljevlja broj nezaposlenih građana je 1882.
Kada govorimo o obrazovnoj strukturi nezaposlenih, moram da istaknem da je najviše nezaposlenih sa I nivoom kvalifikacije obrazovanja - njih 5811. Sa stečenim IV nivoom kvalifikacije je 4112 lica, dok je 131 nezaposleni sa nivoom kvalifikacija obrazovanja VI-1. VII-1 nivo kvalifikacije među nezaposlenima ima 885 građana i građanki sjevera Crne Gore.
Kada je riječ o stopi nezaposlenosti u opštinama na sjeveru, koja predstavlja odnos registrovanih nezaposlenih i registrovanih zaposlenih, ona iznosi u Andrijevici 56.89%, Beranama 41.06%, Bijelom Polju 26.64%, Gusinju 67.73%, Kolašinu 31.20%,Mojkovcu 35.45%,Plavu 57.10%, Petnjici 73.47%,Pljevljima 22.30%, Rožajama 54.77%. Navedeni podaci su iz maja tekuće godine i njihov izvor je Uprava za statistiku Crne Gore.
Vlada ima jednostavnu agendu, ali uprkos tome vrlo zahtjevnu. Kompleksan proces dobijanja IBAR-a, nije usporio rad na stvaranju brojnih drugih strategija, kako bi postigli eksponencijalan ekonomski rast u svim djelovima Crne Gore.
Tako je resorno Ministarstvo sa Zavodom za zapošljavanje, evidentiralo potrebu intenziviranja saradnje sa nezaposlenima kroz pružanje savjetodavnih usluga, kako bi se tim licima olakšao pristup tržištu rada. Činjenica je da samo podrška nezaposlenim licina sama po sebi neće biti dovoljna već se paralelno mora raditi na unapredjenju povoljnog ambijenta kreiranjem dodatnih fiskalnih podsticaja za zapošljavanje usmjerenih ka sjeveru, te intenzivirati saradnja i razvijanje programa u kojima će učestvovati poslodavci sa sjevera i biti potpuno pripremljeni za valorizaciju svih efekata velikih infrastrukturnih ulaganja, čija je realizacija u toku.
Mogućnost koja nije u dovoljnoj mjeri iskorišćena je djelovanje kroz obrazovanje odraslih na nesklad izmedju ponude i tražnje, čime je moguće prilagoditi potencijale nezaposlenih lica potrebama trzišta rada, paralelno sa djelovanjem na opšti poslovni ambijent u sjevernim opštinama.
Želimo istaći da će se u svim budućim projektima i konkursima resornog Ministarstva i Zavoda za zapošljavanje prioritetno davati podrška sjevernim opštinama.
Za rješavanje problema mladih koji nisu u sistemu obrazovanja ili zaposlenja (NEET) i koji su životne dobi od 15 do 29 godina Vlada planira da do kraja 2026. godine potroši 11,16 miliona eura. To će se uraditi kao dio programa „Garancija za mlade“, što smo posebno elaborirali kroz odgovor poslaniku Čarapiću.
U narednom periodu, značajnije će se raditi na poboljšanju usluga posredovanja, kao i na drugim aktivnostima, među kojima je i unapređenje Programa „Podsticaji za samozapošljavanje“ za 2024. godinu, koji će takođe biti prioritetno usmjereni ka sjevernim opštinama u kojima je najviša stopa registrovane nezaposlenosti.
Na kraju, želim da istaknem da smo svjesni svih potencijala sjevernog regiona i u periodu pred nama sam siguran da ćemo ih iskoristiti, naročito kroz turističku valorizaciju. Takođe, vrlo važnu ulogu u privrednom razvoju sjevera, odigraće i unapređenje poljoprivrede, kao vrlo potentne grane. O tome smo već govorili tokom prethodnog Premijerskog sata. Napominjem, da uporedo sa radom u domaćim okvirima, kroz brojne sastanke sa kredibilnim evropskim investitorima pokušavamo da privučemo strane kompanije da ulažu u sjever Crne Gore. Napretkom na polju vladavine prava poslali smo svima dobru poruku, a smanjenjem poreskog opterećenja na rad, kroz reformu Evropa Sad 2, Crna Gora postaje zemlja sa najmanjim troškovima na rad u Evropi, što je dodatan signal investitorima!
Klub poslanika Demokratske partije socijalista (Nikola Rakočević): Da li mislite da vaša koalicija u Skupštini Crne Gore i Vlada koju predvodite, koje u svom sastavu imaju članove koji se nalaze na listi nepoželjnih osoba u Hrvatskoj, mogu uvesti zemlju u EU i da li će Vaš politički subjekt pokrenuti inicijativu za razrješenje predsjednika Skupštine Crne Gore g. Mandića, a istovremeno da li ćete Vi kao premijer pokrenuti inicijativu za smjenu potpredsjednika Vlade Crne Gore g. Bečića?
ODGOVOR
Zahvaljujem na postavljenom pitanju. Da budem veoma precizan - ne samo da mislim da koalicija koju predvodim može uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju, već sam u to sasvim siguran.
Podsjetiću Vas, parlamentarna većina je i prije rekonstrukcije Vlade uspjela da proces evropske integracije pokrene iz višegodišnjeg zaostajanja. Rezultatima koje smo postigli nezaustavljivo smo pokrenuli integracioni točak koji nas je doveo u završnu fazu pregovaračkog procesa.
I to sve za samo sedam mjeseci mandata tokom kojih su se brojni politički akteri umjesto da doprinose procesima, trudili da domaćoj i međunarodnoj javnosti objasne kako to neće biti moguće.
Sada me pitate da li u ovom sazivu parlamentarne većine koja je odnedavno ojačana predstavnicima Bošnjačke stranke mislim da možemo uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju. Apsolutno! Nikada nijesam bio sigurniji u to.
A to pokazuju i mandati – koji neumoljivo predstavljaju dvotrećinsku većinu neophodnu za sve ključne reformske procese u evropskoj agendi.
Dakle, sa nikada snažnijom parlamentarnom podrškom, okupljeni oko istih ciljeva – evropske integracije, vladavine prava i ekonomskog razvoja, Crna Gora nezadrživo napreduje ka punopravnom članstvu.
U dijelu Vašeg pitanja koje se odnosi na odluke Republike Hrvatske prema našim koalicionim partnerima – poštujući suvernitet Republike Hrvatske neću sebi dati za pravo da iste komentarišem. Može nam biti manje ili više pravo, ali odluke nezavisnih država se moraju poštovati.
Jednako tako, mogu da poručim da će bez obzira na stavove hrvatskih vlasti po ovom ili drugim pitanjima - Crna Gora uvijek ostati pouzdan susjed i lojalan saveznik sa iskrenom željom da u bliskoj budućnosti dijeli evropsku zbilju sa svojim najbližim susjedom.
O predlozima za razrješenje nijesam ni razmišljao. Pred ovom parlamentarnom većinom stoji mnogo izazova koji će se savladavati u interesu građanki i građana Crne Gore a koji će, u svakom trenutku, biti usmjereni na evropsku integraciju i bolji životni standard.
Onda i ako bilo koji činilac u dijelu svojih nadležnosti ne bude doprinosio ovim ciljevima, ne samo da možemo govoriti o razrješenjima nego i o samim izborima. Ipak, siguran sam da do toga neće skoro doći - a da će do tada Crna Gora biti najmanje pred samim vratima Evropske unije.
Klub poslanika Pokreta Evropa sad (Vasilije Čarapić): Na koji način će program „Evropa sad 2“ poboljšati položaj mladih ljudi u Crnoj Gori, i koja je strategija Vlade po pitanju omladinske politike?
ODGOVOR
Hvala Vam za ovo pitanje, izrazito važno za budućnost Crne Gore. Bez mladih nema napretka društva, bez njihove pune uključenosti u procese nema ni očekivanog razvoja. Ukoliko mladi napuste zemlju, svi naši napori biće uzalud. Da bi Crna Gora bila izvrsna, ona mora voditi posebnu brigu o mladima, i za njih kreirati takav ambijent u kom će poželjeti da lično i profesionalno rastu, maksimiziraju svoje potencijale, da budu uključeni i doprinose širim društvenim procesima. Da bi se takva želja izrodila i njegovala, mladima je prvo neophodno GARANTOVATI da će imati pristup kvalitetnom obrazovanju, usavršavanju, ili, konačno, zaposlenju. Treba im garantovati, na realno postavljenim temeljima, da će imati olakšanu tranziciju iz obrazovanja na tržište rada, da će njihova znanja i zalaganja biti prepoznata i vrjednovana, da će ova država biti njihov dom, i sigurna luka u kojoj će realizovati sva svoja znanja, postignuća i umjeća. To je naša obaveza, koju moram odmah da ispunimo, jer nas na to upozorava odlazak mladih, ali i brojni podaci!
Tek polovina mladih svoj život u budućnosti vidi u Crnoj Gori, pokazalo je UNICEF-ovo istraživanje rađeno u julu 2023. za potrebe izrade Strategije za mlade. Kao glavne prepreke za ostanak u zemlji mladi u istraživanju navode nezaposlenost i niske plate, pa često moraju da rade više od jednog posla da bi imali pristojnu zaradu. Baš je suočavanje sa ovim pitanjima u srži reforme Evrope sad 2. Smanjenje nezaposlenosti i uvećanje zarada svima, uključujući i mlade, donijeće implementacija ove ekonomske reforme.
Fiskalnom strategijom predložili smo povećanje minimalne zarade za zaposlene do nivoa srednje stručne spreme na 600€, a za visokoškolce na 800€. Povećanjem minimalne zarade direktno se utiče na veće zarade mladih ljudi, koji tek počinju profesionalni angažman, čime se doprinosi njihovom boljem društvenom tretmanu i daje podsticaj kada je u ptanju prvi radni angažman.
Upravo kroz povećanje zarada za sve zaposlene, unosimo prijeko potrebnu dozu optimizma čitavom društvu, smanjujemo socijalne razlike i utičemo na smanjenje odliva radne snage iz zemlje. Naime, u skladu sa proklamovanim ciljem o ulasku Crne Gore u EU tokom 2028. godine očekuje se da će, u slučaju zadržavanja zarada na postojećem nivou, jedan dio već deficitarne radne snage iskoristiti benefite koje EU pruža u dijelu mobilnosti radne snage, i privremeno ili trajno napustiti zemlju.
Jedan od načina da se ovo spriječi je - Garancija za mlade, koja predstavlja inovativan pristup u rješavanju problema nezaposlenosti mladih i njihovog položaja na tržištu rada i koja je prvi put u državama članicama EU uvedena 2013. godine, a sada je i Crna Gora uvodi u svoj sistem.
Kao dokaz posvećenosti poboljšanju položaja mladih i dugoročnom adresiranju njihove nezaposlenosti, ali i odliva mozgova, Vlada je početkom ovog mjeseca usvojila Plan implementacije programa “Garancija za mlade” do 2026. godine, kako bi se maksimizirao uticaj na rezultate mladih na tržištu rada, a prije svega kako bi se izgradili nacionalni kapaciteti za rješavanje pitanja problema isključenosti mladih. Naime, glavni princip Garancije je da svaka mlada osoba u roku od četiri mjeseca otkad je postala nezaposlena ili napustila formalno obrazovanje, dobije kvalitetnu ponudu za posao, pripravništo, dalje usavršavanje, ili nastavak obrazovanja.
Usvajanjem Plana, omogućili smo početak realizacije Pilot faze programa „Garancija za mlade“ koja je predviđena za period 2025-2026. godine u tri opštine iz tri crnogorske regije. Garancija će se nakon pilot programa, a na osnovu naučenih lekcija, proširiti i na ostale crnogorske opštine, a njene benefite će osjetiti mladi širom naše države.
Vlada će na ovaj način, do kraja 2026. godine izdvojiti 11,16 miliona EUR, za adresiranje problema mladih koji nisu u sistemu obrazovanja ili zaposlenja (NEET) i koji su životne dobi od 15 do 29 godina. Pilot projekti će biti opštine Bijelo Polje, Nikšić i Ulcinj. Nabrojaću samo neke od mjera koje smo predvidjeli uvođenjem Garancije za mlade:
• Godišnji bespovratni grantovi za samozapošljavanje za 50 mladih nezaposlenih koji osnivaju jedan od oblika obavljanja privredne djelatnosti
• Stručna pomoć za unapređenje preduzetničkih znanja i kompetencija za započinjanje i upravljanje biznisom, organizovanje specijalizovanih radionica i obezbjeđenje mentorstva
• Osposobljavanje za rad kod poslodavca – zaključivanje ugovora o radu na određeno vrijeme, između 250 mladih lica i poslodavaca tokom godine, koji su dužni da, uz određenu naknadu troškova, sprovedu program osposobljavanja
• Osposobljavanje za samostalan rad - godišnje će oko 200 mladih visokoškolaca, koji nisu upareni putem Programa za Stručno osposobljavanje visokoškolaca, zaključiti ugovore o radu u svojstvu pripravnika uz finansijsku podršku poslodavcima u najdužem trajanju od šest mjeseci
• Poslodavci koji realizuju program osposobljavanja za samostalan rad za mlade diplomce iz dualnog obrazovnog sistema biće u obavezi da godišnje zaključe ugovore o radu sa 400 mladih
• Planirani su i podsticaji za zapošljavanje usmjereni na smanjenje nezaposlenosti teže zapošljivih mladih lica i prevenciju njihovog prelaska u dugoročnu nezaposlenost. Program podrazumijeva godišnje subvencionirano zapošljavanje 150 mladih
Naravno, pored Garancije za mlade, koja predstavlja krunu 44. Vlade kad je riječ o omladinskoj politici, Strategijom za mlade 2023-2027, kao krovnom strateškom dokumentu u sferi omladinske politike, crta se put razvoju i podršci mladima u narednom petogodišnjem periodu. Konkretnije, Strategijom želimo da: razvijemo održiv i kvalitetan sistem servisa i programa za podršku mladima u tranziciji u odraslo doba; da stvorimo uslove da mladi budu aktivni građani i građanke, uključeni/e u kreiranje i sprovođenje javnih politika; da unaprijedimo njihov položaj kroz međuresorni pristup; kao i da unaprijedimo mehanizme za efikasno kreiranje, sprovođenje, monitoring i evaluaciju omladinske politike
Da zaključim - Crna Gora mora stvarati uslove za povećanje standarda građana i ubrzano približavanje prosjeku standarda građana EU. Ovo posebno za dobrobit mladih ljudi, koji bi trebalo da budu „motor“ i kreativna snaga razvoja našeg društva. Mladi moraju biti temelj svih naših razvojnih politika jer na njima leži budućnost Crne Gore. Zato mlade ljude moramo zadržati i pružiti im bolje uslove života i rada kako bi ispunili svoj puni potencijal i kako bi dali svoj doprinos transformaciji i razvoju Crne Gore. Sve naše politike biće okrenute ka tome da se u Crnu Goru mladi vraćaju a ne odlaze iz nje.
Klub poslanika ZBCG - Demokratska narodna partija (Vladislav Bojović): U kojoj fazi je priprema izgradnje druge i treće dionice autoputa, kao i u kojoj je fazi priprema, odnosno realizacija ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru Crne Gore.
ODGOVOR
U Crnoj Gori se decenijama pričalo o velikim infrastrukturnim projektima, posebno za unapređenje saobraćajne infrastrukture, međutim gotovo sve se svelo samo na priču, uprkos tome što bez dobre saobraćajne povezanosti nema ravnomjernog razvoja, ali ni ukupnog napretka privrede. Situacija na Sjeveru najbolja je potvrda da je izgradnja puteva morala da bude i ranije prioritet, ali je uprkos tome od velikih projekata započet samo auto-put Bar – Boljare i prioritetna dionica do Mateševa praktično jedino na čemu se konkretno radilo. Za početak izvođenja radova na nekom velikom projektu, potrebno je ispuniti niz koraka, a do mandata 44. Vlade, gotovo da nijedan korak, sem za pomenutu dionicu, nije realizovan.
Zato je to jedan od ključnih pioriteta upravo realizacija strateških ciljeva, koji će omogućiti privredni napredak i dodatan turistički razvoj i na kraju obezbijediti građanima Sjevera šansu da valorizuju potencijale, kako bi dostigli nivo razvijenosti ostatka Crne Gore. Da ne bi isprazno pričali, odmah smo prešli na djela. Tako je u cilju kontinuiteta u izgradnji auto-puta Bar-Boljare, ova Vlada je obezbijedila podršku EK i EBRD-a, u vidu bespovratnih sredstava i povoljnih kredita za dionicu Mateševo – Andrijevica. U saradnji sa EBRD-ijem u aprilu je objavljen pretkvalifikacioni tender za izradu glavnog projekta i izgradnju pomenute dionice, na koji se prijavilo pet kompanija i tri konzorcijuma, i u toku je analiza pristiglih ponuda, nakon čega će se raspisati druga faza za dostavljanje ponuda i izbor izvođača radova. U međuvremenu će se zaključiti Ugovor o kreditu kao i Ugovor o bespovratnim sredstvima, koje smo osigurali zahvaljujući izuzetno intenzivnom radu i komunikaciji sa evropskim partnerima.
Početak radova na drugoj dionici, nikako ne zadovoljava naše ambicije, jer želimo da do 2030. razvijemo mrežu ključnih saobraćajnica i u tom kontekstu realizacija projekta izgradnje III dionice - Andrijevica-Boljare vrlo je važna. U tom cilju pokrenut je postupak izbora projektanta za izradu idejnog projekta, nakon čega će se pristupiti ugovaranju izgradnje ovog dijela auto-puta. Planirana dužina iznosi oko 50 km, a procijenjena vrijednost izrade je oko 880 miliona eura.
S obzirom na to da se puna funkcionalnost ove dionice stvara završetkom izgradnje auto-puta od Požege do granice sa Crnom Gorom, na teritoriji Republike Srbije, planirano je intenziviranje saradnja sa kolegama iz Srbije kako bi se izgradnja ovih dionica realizovala na optimalan način – na korist obje države.
Napominjem da je Monteput pokrenuo tenderska procedura za izradu idejnih rješenja i projekata za brojne druge saobraćajnice, što najbolje svjedoči o posvećenosti da radimo na spajanju Crne Gore i u najkraćem roku počnemo sa izvođenjem radova brojnih velikih, a strateški važnih saobraćajnih projekata.
Pored realizacije izgradnje autoputa Bar-Boljare, u kontinuitetu se radi i na razvoju, izgradnji i rekonstrukciji magistralnih i regionalnih puteva na sjeveru države. Tako je u ovoj godini planirano da se izgradi, ili započne sa izgradnjom 230 km magistralnih i regionalnih puteva, od toga 120 km u sjevernom dijelu.
U mandatu ove Vlade završena je rekonstrukcija puteva Rožaje-Špiljane i Lubnice-Jezerine. Dva putna pravca, koja su od velikog značaja za ekonomski razvoj sjevero-istočnog dijela Crne Gore. Međutim, to je tek početak. Do kraja godine očekujemo izbor izvođača radova za rekonstrukciju puta Bijelo Polje-Dobrakovo, dužine 10,5 km, procijenjene vrijednosti 11 miliona eura. Završetkom ovog projekta uz finiširanje radova na sanaciji klizišta Dobrakovo, a čiji radovi su u toku, imaćamo potpuno rekonstruisan ovaj putni pravac.
Isto tako do kraja godine planiramo sprovođenje tenderske procedure za izbor izvođača radova za rekonstrukciju puta Berane-Rožaje, dužine 31 km, procijenjene vrijednosti 30 miliona eura bez PDV-a, kao i puta Petnjica-Bioče dužine devet km, procijenjene vrijednosti 11,4 miliona eura, čijom rekonstrukcijom će se postojeći put preko Berana do Bijelog Polja, sa 54 km skratiti na 33 km.
Do kraja 2024. planirano je i raspisivanje novog javnog poziva za izbor izvođača radova za završetak obilaznice Rožaje, procijenjene vrijednosti osam miliona eura, raspisivanje javnog poziva za izbor izvođača za rekonstrukciju puta Most Zeleni-Vuča, I faza u dužini od 14 km, procijenjene vrijednosti 15,6 miliona eura, kao i za rekonstrukciju puta Rožaje-Most Zeleni dužine 1,2 km.
Realizacijom gore navedenih projekata, uz završetak rekonstrukcije puta Lepenac-Ribarevina-Berane, koji je u toku, dužine 40 km i vrijednosti 36 miliona eura bez PDV-a, imaćemo potpuno rekonstruisanu mrežu magistralnih i regionalnih puteva u ovom dijelu države.
Takođe, u toku je rekonstrukcija raskrsnice na ulazu u Plav, čime će se poboljšati protok i bezbjednost saobraćaja. Trenutno se izvode i radovi na sanaciji klizišta „Jabuka“ na regionalnom putu Murino – Bjeluha. U toku je izrada glavnog projekta za dionicu puta Plav -Bogićevica. Po pozitivnoj reviziji ove dionice puta, sprovešće se javna nabavka za izbor izvođača radova.
Očekujemo da u skorije vrijeme izaberemo i izvođača radova za rekonstrukciju puta Andrijevica - Trešnjevik. Završetkom svih radova na ovom putnom pravcu, biće rekonstruisano oko 35% dužine puta od Mateševa do Andrijevice.
Što se tiče opštine Gusinje, u toku je izrada Studije bezbjednosti za put Berane-Gusinje-Grnčar u dužini od 54 km, nakon čega će se uraditi glavni projekat poboljšanja bezbjednosti saobraćaja i nakon toga početi radovi.
Poslije raskida ugovora sa izvođačem radova na izgradnji puta Vrulja-Mijakovići, izabran je novi izvođač (vrijednost oko 7,7 miliona eura) i naredne godine imaćemo ovaj putni pravac u potpunosti završen, čime će se dobiti kvalitetna i bezbjedna veza Pljevalja i Bijelog Polja.
Ova Vlada je kroz Prostorni plan Crne Gore prepoznala povezivanje sjeveroistoka i sjeverozapada države preko brze saobraćajnice od petlje Crnča (veza autoputa Bar-Boljare) do granice sa Bosnom i Hercegovinom. U toku je postupak izbora projektanta za izradu Idejnog rješenja brze saobraćajnice Crnča - Pljevlja - Goražde. Ova saobraćajnica bi povezivala auto-put Bar-Boljare sa koridorom Vc u BiH i omogućila vezu Pljevalja sa državama regiona.
Podatak da se u izgradnju 120 kilometara putne infrastrukture na sjeveru Crne Gore, bez auto-puta i brze saobraćajnice, planira uložiti oko 130 miliona eura, je dokaz odlučnosti Vlade da se konačno intenzivira razvoj sjevera Crne Gore. Želimo da unaprijedimo kvalitet života svih naših građana i damo, decenijama zapostavljenom dijelu zemlje novu šansu.
