Kako je sugerisano na poslednjoj sjednici nadležnog odbora, prioritet će biti ona zakonska rješenja koja su preporuka ODHIR-a i Evropske komisije, pa je pod znakom pitanja da li će biti vremana da se u izborni sistem Crne Gore uvedu i otvorene liste. Na ovom modelu glasanja insistiraće pojedine partije, ali i druge institucije. U međuvremenu, stigli su i novi zahtjevi, pa nije isključeno da će se insistirati i na tome da se predstavnicima manjina obezbijede garantovani mandati. Prema ocjeni doktora političkih nauka Vladimira Pavićevića, oba rješenja su korak dalje u demokratiji i važno je da se što prije pokrenu.
Crna Gora je među rijetkim evropskim državama koje u izbornom sistemu nemaju otvorene liste. Civilni sektor, građanski aktivisti i pojedine partije već godinama potenciraju njihovo uvođenje, a to pitanje otvoreno je i nastavku rada na sveobuhvatnoj izbornoj reformi. Međutim, još uvijek je upitno da li će biti i riješeno. Kako je poručeno sa poslednje sjednice nadležnog skupštinskog odbora, prioritet će imati izmjene zakona na kojima insistiraju u Briselu. Da otvorene liste konačno budu dio izbornog sistema i u Crnoj Gori traže GP URA i predsjednik države.
Prema ocjeni našeg sagovornika, u prethodnih pet godina, odnosno od pada režima Mila Đukanovića, u Crnoj Gori su ostvarena brojna dostignuća, ali unapređenje izbornog zakonodavstva nije jedno od njih. Kada je riječ o otvorenim listama, smatra da bi najbolji model bio kada bi se dio poslanika birao kao do sada, a da jedan dio svojih predstavnika građani biraju direktno.
– Za ovih pet godina u toj oblasti nije unijeto ni jedno jedino reformsko slovo. Otvorene liste su jedna od važnih tema u okviru neophodne transformacije izbornog zakonodavstva. Ja sam jedan od zagovornika uvođenja otvorenih lista, ali uz napomenu da dio poslanika treba da bude biran na taj način, a dio na način koji je do sada praktikovan. Dakle, u okolnostima koje imamo najbolji bi bio mješoviti sistem kojim bi se jednim dijelom uvele otvorene liste, a drugim dijelom omogućilo političkim strankama da nadziru mandat poslanika koji su izabrani na njihovoj listi – kazao je Pavićević za "Dan".
Nedugo nakon što je nastavljen rad na izbornoj reformi, pokrenuto je još jedno pitanje koje bi moglo da se razmatra u daljem radu na izmjenama izbornog zakonodavstva. Naime, jedan od predstavnika albanskih partija nedavno je zatražio podršku evropskih diplomata zahtjevu da se predstavnicima te zajednice u crnogorskom parlamentu obezbijede najmanje četiri garantovana mandata. Ukoliko bi to pitanje zaista došlo do Skupštine, isto će zahtijevati i predstavnici drugih manjinskih naroda, u prvom redu Hrvata, koji su to već i najavili.
Pavićević ističe da je to važna tema, ali bi prije svega trebalo dobro razmotriti koji modeli su primjenjivi na crnogorski politički sistem, uzimajući u obzir i ukupan broj mandata i veličinu biračkog tijela.
– Kada je riječ o političkim predstavnicima nacionalnih zajednica, i to je izuzetno važna tema i u ovom momentu bilo bi idealno da se pokrenu okrugli stolovi na kojima bi se razmotrilo koji su sve modeli na raspolaganju, a potom ići ka odabiru jednog ili kombinaciji više modela. Koristilo bi da politika oko ove tačke u maksimalnoj mjeri konsultuje struku i, naravno, da se uvaže kulturne raznolikosti Crne Gore, koje znače i mogućnost političke reprezentacije kulturnih zajednica – zaključio je Pavićević.
