Naime, predloženi kandidati nemaju podršku opozicije, ali ni u svih partija parlamentarne većine. Iako je gotovo izvjesno da oni danas neće biti izabrani za sudije Ustavnog suda, ipak nije isključen obrt u poslednjem trenutku, s obzirom da su poslanički klubovi u međuvremenu zakazali sastanak kako bi se još jednom razotrilo ovo pitanje. Izbor kandidata za jednu od ključnih institucija u državi, prema ocjeni sagovornika "Dana", pokazao je da politička elita nije spremna da državne interese stavi iznad partijskih.
Izbor kandidata za sudije Ustavnog suda izazvao je negodovanje opozicije zbog, kako tvrde, neikluzivnosti i izostanka dijaloga, ali i u dijelu parlamentarne većine, jer se nije vodilo računa o zastupljenosti manjinskih naroda. Stoga se ne očekuje da će kandidati danas dobiti dovoljnu podršku u parlamentu.
Po mišljenju politikloga Miloša Perovića, pitanje Ustavnog suda ne tretira se s dužnom državničkom i političkom odgovornošću, a međupartijski sukobi ili lični interesi stavljeni su ispred funkcionisanja države.
– Današnje glasanje može biti test moći da li postoji jaka kohezija unutar parlamentarne većine, ali i provjera kapaciteta za dogovor sa opozicijom. Ustavni sud je ključna institucija za zaštitu ustavnosti i zakonitosti i ljudskih prava, te za rješavanje izbornih sporova. Dugotrajna ili ponovna blokada, uz najavu neuspjeha čak i unutar same vlasti, signalizira da se ovo pitanje ne tretira s dužnom državničkom i političkom odgovornošću. To može sugerisati da su unutrašnje kalkulacije, međupartijski sukobi ili lični interesi stavljeni ispred funkcionisanja države i njenih institucija – kazao je Perović za "Dan".
On ne očekuje da će sudije danas biti izabrane jer dogovor sa opozicijom nije pokrenut na vrijeme.
– Ukoliko dođe do obrta u zadnji čas, vjerovatno je onda nešto dobro ponuđeno opoziciji u političkom smislu. Neuspjeh u izboru sudija, pogotovo zbog unutrašnjih nesuglasica vlasti, ne samo da blokira jednu od najvažnijih državnih institucija, već i šalje poruku da domaće političke elite nisu spremne za žrtvovanje uskopartijskih interesa zarad viših državnih ciljeva, uključujući ubrzanje evropskih integracija – navodi Perović.
Poslanici, smatra naš sagovornik, često zaboravljaju da je njihov posao i debata i saradnja i da na kraju donose odluke koje su na dobrobit kompletnog društva.
– Sama činjenica da oni nijesu uspjeli da se dogovori prije plenuma dovoljno govori koliko im je stalo do evropskog puta Crne Gore i da se reforma i procesi ubrzaju. Smatram da su trebali da se dogovore i prije pola godine, jer smo znali za ovaj problem, i da je bilo političke volje moglo je doći do dogovora – zaključuje Perović.
Prema ocjeni lidera Pokreta Preokret Srđana Perića, primjer imenovanja sudija Ustavnog suda je model po kojem funkcioniše nova vlast.
– Oni žele partijsku kontrolu i mogućnost da se ovo pitanje razvlače neprestano, čime se stvara permanentno stanje nestabilnosti u funkcionisanju suda, ali i generiše dodatna neizvjesnost kod ljudi koji se prihvataju ove kandidature. Vlast ne zanima da otvori ovaj proces za debatu u kojoj bi nešto značio i glas struke, niti žele uvođenje bilo kakvog inkluzivnog prinicipa, niti obaveznost da ih znanje i integritet kandidata obavezuje. Njih zanima kontrola nad Ustavnim sudom – rekao je Perić za "Dan".
Kada je riječ o tome da li će glasanje za sudije biti test za parlamentarnu većinu, ističe da bi bilo bi logično da je odgovor pozitivan.
– Međutim, kod ove većine to ne mora ništa da znači. Neko može da glasa ili ne glasa da bi samo isposlovao neku poziciju u izvršnoj vlasti, ili da bi pokazao političke mišiće unutar koalicije ili vlasti. Naslušali smo se zaklinjanja ove većine kako nešto hoće ili neće učiniti, a potom gledali kako rade sasvim suprotno, tako da ne treba očekivati da će glasanje po ovom pitanju biti drugačijeg karaktera – smatra Perić.
