Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da do sada, izuzev neformalnih razgovora u kojima je pominjano da bi valjalo da postoji zakon o Skupštini, nijesu imali nijednu formalnu inicijativu za tako nešto.
-U SD-u smatramo da je Crnoj Gori potrebno usvajanje zakona o Skupstini, ali ne bilo kakvog zakona, kao što se to često dešava, pogotovo u posljednjih nekoliko godina - rekao je Zirojević agenciji MINA.
On je kazao da je Crnoj Gori potreban kvalitetan zakon o Skupštini koji će biti plod međusobnog rada i dogovora vlasti i opozicije.
- Smatram da bi taj zakon u značajnoj mjeri doprinio efikasnosti i odgovornosti parlamentaraca, i da bi trebalo precizno da definiše sve potencijalno problematične situacije - kazao je Zirojević.
To, kako je dodao, treba da bude suština zakona o Skupštini.
- Da vrlo jasno definiše pravila, propise i procedure kako ne bismo imali situacije kojima svjedočimo u posljednje vrijeme, da se bilo koji predsjednik Skupštine ili poslanik ponaša kao da je parlament njegovo vlasništvo, a poslanici njegovi zaposleni - precizirao je Zirojević.
Zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju, Milena Gvozdenović, smatra da dugogodišnje odsustvo političke volje i očigledno izbjegavanje da se donese zakon o Skupštini predstavlja značajnu prepreku u postizanju ravnoteže i međusobne kontrole grana vlasti.
Gvozdenović je agenciji MINA kazala da je potpuno jasno da pojedinci ili grupe, bilo da dolaze iz Vlade ili parlamentarne većine, pokušavaju da, u ime sopstvenog političkog interesa, obesmisle ustavni balans između pojedinih grana vlasti.
- I da potkopavaju temeljne demokratske instrumente, od kojih je kontrola rada Vlade jedna od najvažnijih - dodala je Gvozdenović.
Ona je navela da Skupština ima sadržajan poslovnik, ali da je to dokument tehničkog karaktera, koji treba da uredi unutrašnja pitanja rada i organizacije parlamenta, a ne odnos Skupštine i drugih grana vlasti.
- Politička većina razumije parlament kao protočni bojler ili prostor za pravljenje štimunga Vladi, pa nas ne čudi što i ova vlast vješto izbjegava usvajanje ovog važnog zakona - kazala je Gvodzenović.
Ona je ocijenila da je od izuzetne važnosti da se, u transparentnom i inkluzivnom procesu i uz otvoren i pošten politički dijalog kvalifikovane većine, konačno pripremi i izglasa zakon koji bi poziciju parlamenta i njegov odnos sa drugim granama vlasti definisao na način kako to proklamuje Ustav.
- Bez ovog zakona, premijerski sat može da se odlaže kad god su na dnevnom redu neprijatna pitanja za vlast, a redovne sjednice i kontrolna saslušanja ne predstavljaju nikakvu posebnu obavezu za izvršnu vlast - rekla je Gvozdenović.
Ona je kazala da su bez tog zakona moguće i situacije da raspušteni parlament izglasava zakone.
- Da predsjednik parlamenta odbija da sazove sjednicu i druge pojave iz rubrike vjerovali ili ne, kojima smo svjedočili prethodnih godina - dodala je Gvozdenović.
