
Međutim, da bi se formirala ustavotvorna skupština, potrebno je da se ispune određeni uslovi, pojasnio je u izjavi za "Dan" prof. dr Miloš Vukčević, advokat i univerzitetski profesor.
– Ustavotvorne skupštine se po pravilu održavaju nakon promjene državnopravnog statusa ili nakon nekog revolucionarnog događaja. Crna Gora je već imala jednu ustavotvornu skupštinu nakon proglašenja nezavisnosti. U tom smislu, smatram da sadašnji saziv Skupštine ne može da preraste u ustavotvornu skupštinu, niti su ispunjeni prethodno navedeni uslovi za tako nešto – kazao je Vukčević.
Kako je dodao, morala bi biti održani i novi izbori na kojima bi građani bili upoznati da će novi saziv Skupštine donositi novi Ustav.
– Ali, opet kažem pod uslovom da je riječ o nekom vanrednom događaju poput promjene državnopravnog statusa, revolucije… koji bi opravdao donošenje potpuno novog Ustava. Kako takvi uslovi nisu ispunjeni, smatram da se odredbe Ustava o službenom jeziku mogu promijeniti samo na način kako je to definisano članom 157 Ustava – dvotrećinskom većinom svih poslanika i potvrdom na referendumu od strane tri petine svih birača – ističe Vukčević.
Sve drugo, dodaje on, bilo bi pravno nasilje koje bi Crnu Goru svrstalo u zemlje totalitarnog režima.
Uvođenje srpskog jezika kao službenog pokrenuto je nakon objavljivanja rezultata popisa stanovništva iz 2023. godine, koji su pokazali da je u Crnoj Gori srpski jezik maternji za 43 odsto stanovništva, a crnogorski za nešto preko 34 procenta.
Mandić je saopštio da to nije samo političko, već i pitanje elementarnog ljudskog dostojanstva i ljudskih prava. On je u intervjuu za "Večernje novosti" ukazao da ne postoji zemlja u Evropi, a vjerovatno ni u svijetu – izuzev možda pojedinih totalitarnih režima, gdje jezik kojim govori većinsko stanovništvo ujedno nije i službeni jezik te zemlje.
– Mislim da to dovoljno govori o svakodnevnim pozivima DPS-a i njihovih saveznika iz političkog, medijskog i nevladinog sektora da, uprkos rezultatima koji su pokazali da više od 43 odsto stanovništva Crne Gore govori srpskim jezikom, i dalje insistiraju na nekim kvazitezama kako crnogorski treba da ostane jedini službeni. DPS je zaslužan i što je 2007. tijesnom dvotrećinskom većinom crnogorski proglašen jedinim službenim jezikom, kao i za član Ustava kojim se sve promjene moraju potvrditi na referendumu većinom svih birača u Crnoj Gori. Ako uzmemo u obzir da u ovom momentu, nakon uparivanja popisnih rezultata i biračkog spiska, imamo oko 90.000 osoba čije je biračko pravo i te kako sumnjivo, dolazimo do toga da je DPS tim članom zakovao i onemogućio bilo kakve promjene – rekao je Mandić.
Kako je dodao, sada postoji nova parlamentarna većina koja želi da konstatuje ono što je narod jasno i nedvosmisleno rekao, a to je da većina govori srpskim jezikom i traži da on dobije status službenog.
– Ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor, shodno tekovinama i najboljim praksama razvijenog svijeta, postoji rješenje, a to je pravljenje ustavotvorne skupštine – poručio je Mandić.